EPA pod Trumpovom administracijom predlaže povlačenje brojnih propisa
Koji su usmjereni na zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena. To uključuje dopuštanje većih emisija stakleničkih plinova za termoelektrane, povećane emisije vozila i kamiona te proširenje eksploatacije nafte i plina. Šef EPA-e Lee Zeldin nazvao je to najznačajnijim danom deregulacije u povijesti Amerike.
Predložene promjene i reakcije
Među 31 predloženih promjena je i odustajanje od cilja da bi termoelektrane na ugljen gotovo neutralno djelovale na ugljični dioksid do 2032. EPA također želi ignorirati odluku iz 2009. koja utvrđuje da staklenički plinovi ugrožavaju javno zdravlje i prosperitet, odluku koja se često koristi kao pravna osnova za propise o okolišu. Ekolozi tvrde da bi se ove promjene mogle osporiti pred sudom i poništiti. Zeldin tvrdi da će planirane promjene uštedjeti značajne iznose novca koji se trenutno troše na usklađivanje i skrivene poreze nametnute tvrtkama i potrošačima.
Predsjednik Trump je obećao drastične rezove u okolišnoj politici, zagovarajući veću upotrebu fosilnih goriva poput ugljena, nafte i plina. Povukao je SAD iz Pariškog sporazuma o klimi i kritizirao prethodne administracije Demokrata zbog njihovih okolišnih inicijativa koje naziva prijevarama. Trump sumnja u čovjekom uzrokovane klimatske promjene, unatoč sve većim dokazima o globalnom zatopljenju koje dovodi do češćih i težih ekstremnih vremenskih događaja.
Klimatska kriza i hitnost akcije
Godine 2024., svijet je doživio rekordno visoke temperature zbog klimatske krize, premašujući povećanje od 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine. Zemlja je bila 1,6 stupnjeva toplija nego u razdoblju od 1850. do 1900. godine. To naglašava hitnu potrebu za odlučnim klimatskim akcijama kako bi se umanjili utjecaji klimatskih promjena.
Za više informacija pročitajte na spiegel
