Tijekom uskrsnih dana, neuobičajeno velika količina čestica prašine sa Sahare stigla je u Njemačku s vjetrom.
Prašina je uzrokovala žućkastu maglu u zraku, posebno koncentriranu na zapadnom dijelu zemlje, čineći sunčevu svjetlost mutnom i oblačnom. Ovaj fenomen nije rijedak u Europi, sa sumpornom prašinom koja stiže na kontinent otprilike 5-15 puta godišnje, iako se trenutna intenzitet smatra rijetkim prema njemačkoj službi za meteorologiju (DWD).
Prašina potječe iz Saharske pustinje u Sjevernoj Africi
Gdje je podignuta vjetrom i prenesena tisućama kilometara sjeverno, uglavnom tijekom proljeća i jeseni. U Švicarskoj je vidljivost također bila pogođena žuto-crvenkastom sumpornom prašinom, s modelnim izračunima koji procjenjuju prisutnost ukupno 180.000 tona čestica prašine. Snažna foehn oluja s moćnim udarima preko Alpa dodatno je pogoršala vremenske uvjete, uzrokujući probleme u švicarskim skijalištima gdje su se zbog oluje privremeno morale zatvoriti žičare.
Meteorolog Jörg Kachelmann nazvao je ovo “foehn desetljeća,” s učincima koji su dosezali sve do Švapske Albe u Baden-Württembergu. Ekstremni vremenski događaj pripisan je velikoj razlici tlaka zraka između sjevera i juga, kombinirano s visokim temperaturama koje nisu zahtijevale uobičajeno pomicanje teških hladnih zračnih masa. Oluja je također oštetila povijesni parobrod na Ženevskom jezeru u zapadnoj Švicarskoj, što je potaknulo veliko policijsko prisustvo kako bi se osigurali brod i pristan od moguće štete. Rijetka konvergencija sumporne prašine i snažne foehn oluje stvorila je neobične atmosferske uvjete u Europi tijekom uskršnjeg razdoblja.
Za više informacija pročitajte na spiegel
