Primirje i reakcija Ukrajine
Primirje koje je proglasio ruski predsjednik Vladimir Putin, u isto vrijeme kad se obilježava 80. godišnjica pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom, susrelo se s skepticizmom i osudama od strane Ukrajine.
Unatoč primirju, Ukrajina optužuje Rusiju za napade na regiju Sumy više puta nakon stupanja na snagu prekida vatre. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ponovio je spremnost svoje zemlje na primirje od 30 dana, istaknuvši važnost diplomacije u rješavanju sukoba s Rusijom. SAD su prethodno predložile primirje od 30 dana u ožujku, ali Moskva je inzistirala na potrebi za mehanizmima za provođenje prije nego što pristane. Rusija je kao odgovor implementirala trodnevno primirje kao “humanitarni” gest.
Incidenti i napetosti
Unatoč primirju, Ukrajina je proglasila upozorenje zrakoplovnog prometa u sedam istočnih regija, navodeći rizik da Rusija koristi balističke rakete. Ukrajinsko zrakoplovstvo potvrdilo je dva incidenta lansiranja vođenih bombi iz Rusije, ali nisu prijavljene nikakve velikih dronova ili raketa koje su ciljale ukrajinske gradove. Moskva je izjavila da će ruske snage slijediti Putinovu naredbu tijekom praznika, ali će odmah odgovoriti ako Ukrajina pokrene bilo kakve napade. Napetost između dviju zemalja bila je očita jer su se obje uključile u zračne napade upravo prije početka primirja, što je rezultiralo zatvaranjem zračnih luka u Rusiji i žrtvama u Ukrajini.
Kao dio događanja u povodu obilježavanja, Putin je ugostio kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Moskvi i nadgledao vojnu paradu na Crvenom trgu. Zelenskij je u svom govoru priznao da je Ukrajina ciljala ruske lokacije kao odmazdu, istaknuvši neprestani sukob između dviju zemalja. Situacija ostaje napeta, s obje strane naglašavajući svoju spremnost na obranu i nastavak diplomatskih rješenja, dok sukob i dalje eskalira unatoč pokušajima primirja i mirovnih razgovora.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
