Trumpova politika prema Kini
Predsjednik Donald Trump pokrenuo je agresivnu ekonomsku politiku prema Kini nakon preuzimanja dužnosti, što je rezultiralo eskalacijom napetosti između dvije vodeće ekonomije. Njegov drugi mandat donio je značajan porast protekcionističkih mjera, rezultirajući de facto trgovinskom embargo. Carine na kinesku robu skočile su, što je rezultiralo razmjenom udaraca između SAD-a i Kine. Trumpova motivacija proizlazi iz uvjerenja da je Kina iskoristila SAD tijekom globalizacije, teži uspostavljanju ravnoteže u trgovini i stvaranju radnih mjesta za Amerikance. Njegov trgovinski rat imao je za cilj rješavanje nepravednih praksi i krađe intelektualnog vlasništva od strane kineskih tvrtki.
Utjecaj Trumpovih politika
Unatoč Trumpovom nastavku anti-kineskih politika, neki posmatrači su iznenađeni nestalnošću njegovih carina. Trumpova strategija, koja je više utemeljena na geoekonomiji nego na geopolitici, fokusira se na osiguravanje onoga što on smatra poštenim ekonomskim odnosima s Kinom. Međutim, stručnjaci upozoravaju da maksimiziranje pritiska na Kinu bi moglo rezultirati protivudarom, prisiljavajući Peking na daljnje odvajanje od američke ekonomije. Kineski proizvođači mogli bi se sve više okretati drugim tržištima, poput ASEAN-a, Afrike i Latinske Amerike, kako bi ublažili pritisak iz SAD-a.
Dok trgovinski rat između SAD-a i Kine traje, Trump je proširio svoje taktike carina na druge zemlje, uključujući Meksiko i Kanadu. Cilj preuređenja globalnog trgovinskog pejzaža odražava širu agendu Trumpa za ponovno definiranje ekonomskih partnerstava i rješavanje percepcija nepravdi stvorenih postojećim Washingtonskim konsenzusom. Konačno, Trumpove trgovinske politike preoblikuju američke ekonomske odnose s ostatkom svijeta, vođene željom da koriste američke radnike i rekalibriraju uslove globalnih trgovinskih sporazuma.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
