Utrka između Kamale Harris i Donalda Trumpa
U posljednjim tjednima prije predsjedničkih izbora u SAD-u 5. studenog, utrka se intenzivira između demokratske potpredsjednice Kamale Harris i bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa. I dok nacionalne ankete pokazuju Harris na čelu s tankom prednošću, prava bitka leži u swing državama gdje će ishod izbora odlučiti Elektorski kolegij, a ne popularni glas. Swing države poput Arizone, Georgije, Michigana, Nevade, Sjeverne Karoline, Pennsylvanije i Wisconsina ključne su u određivanju sljedećeg predsjednika.
Elektorski kolegij i njegova uloga
Elektorski kolegij sastoji se od 538 elektora, s kandidatom potrebnim za osvajanje 270 elektorskih glasova za pobjedu. Ako niti jedan kandidat ne doseže ovaj prag, dolazi do kontinentalnih izbora u Zastupničkom domu SAD-a, gdje svaka državna delegacija iznosi jedan glas. Senat SAD-a zatim bira potpredsjednika, pri čemu je potrebna jednostavna većina (51 glas) za pobjedu.
Izborni su anketi ključne u predviđanju ponašanja birača, ali njihova točnost dovedena je u pitanje u posljednjim godinama. Faktori poput neprofesionalne pristranosti, promjena u izlaznosti birača i sposobnosti dosezanja birača putem tradicionalnih telefonskih anketa doveli su do netočnosti u podacima anketa. Margin of error u anketama ukazuje na raspon unutar kojeg je vjerojatno stvarni rezultat, pri čemu uzorak od 1,000 ljudi ima marginu pogreške od približno plus ili minus 3 posto.
Dok se izbori približavaju, utrka ostaje tijesna, s Harris favoriziranom za pobjedu 54 puta od 100 prema predviđanju izbora FiveThirtyEight, dok Trump pobjeđuje 46 puta od 100. Kandidati se natječu za swing države koje će konačno odlučiti ishod izbora, čineći to visokorizičnom bitkom za predsjedništvo.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
