Promjene ustava u Togu
Zakonodavci u Togu nedavno su odobrili promjene ustava koje mijenjaju ograničenja predsjedničkog mandata i proces predsjedničkih izbora, što je izazvalo kritike oporbenih političara i civilnih organizacija koje to vide kao ustavni puč. Promjene, koje su prvotno usvojene 25. ožujka, izazvale su oporbeni otpor, što je potaknulo predsjednika Faura Gnassingbea da zatraži daljnje konzultacije i drugi glas u parlamentu. Konačno odobrenje reformi došlo je nekoliko dana prije zakonodavnih izbora 29. travnja, koji su također odgođeni zbog problema oko ustavnih amandmana.
Prema novom sustavu, predsjednika više neće birati opća izborna tijela već članovi parlamenta. Osim toga, uveden je parlamentarni sustav vlade, a predsjednički mandati svedeni su na četiri godine s ograničenjem na dva mandata. Međutim, amandmani ne uzimaju u obzir vrijeme provedeno na dužnosti, što potencijalno omogućuje Gnassingbeu da produži svoje vladanje do 2033. ako ponovno bude izabran 2025., s obzirom na kontrolu njegove stranke nad parlamentom. Kritičari strahuju da bi promjene mogle dovesti do daljnjeg produljenja predsjednikove 19-godišnje vladavine i njegovu obiteljsku kontrolu vlasti, s obzirom da je njegov otac preuzeo vlast u vojnom udaru 1967.
Reakcije na ustavne promjene
Protivnici reformi, uključujući opozicijsku koaliciju DMP i druge potpisnike, smatraju ustavne promjene manevrom kojim se omogućava Gnassingbeu da zadrži vlast doživotno te situaciju prozivaju pučem. Dok pristaše amandmana tvrde da Togo ide prema inkluzivnijoj demokraciji, organizacije civilnog društva tvrde da su promjene pokušaj režima da konsolidira vlast i odupre se demokratskim reformama.
- Međunarodna zajednica pozvana je da intervenira, s 17 organizacija civilnog društva koje pozivaju glavnu političku i gospodarsku organizaciju Zapadne Afrike, ECOWAS, da poduzme mjere protiv amandmana.
- Mnoge afričke zemlje, uključujući Srednjoafričku Republiku, Ruandu, Republiku Kongo, Obalu Bjelokosti i Gvineju, također su vidjele slične promjene u proteklim godinama, što je liderima omogućilo produljenje njihovih mandata.
- Regija je također doživjela višestruke vojne udare, s čestim policijskim represijama na političkim demonstracijama tijekom Gnassingbeove vladavine.
Opći je zaključak teksta naglašena napetost u Togu oko ustavnih promjena i potencijalne implikacije za demokratski proces zemlje. Rasprava oko amandmana odražava šira pitanja o konsolidaciji moći lidera u regiji i potrebu za odgovornošću i transparentnošću u vlasti.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
