Reakcija europskih zemalja
Sedam europskih zemalja osudilo je vojni napad Izraela i blokadu Gaze, ističući hitnu potrebu za dostavom humanitarne pomoći Palestinskom teritoriju. Europski vođe zatražili su trenutno zaustavljanje izraelskih vojnih operacija i ukidanje blokade kako bi se spriječio daljnji gubitak života i ublažila trajna humanitarna kriza. Vijeće Europe također je istaknulo tešku situaciju Gaze, opisujući je kao “namjernu glađ” koja bi mogla dovesti do daljnjih nemira. Glavni tajnik UN-a naglasio je spremnost mreža za distribuciju pomoći da dostave pomoć Gazi, pozivajući na brze akcije kako bi se osigurala sigurnost i blagostanje civila kojima je potrebna pomoć.
Alternativni plan Sjedinjenih Država i Izraela
S druge strane, Sjedinjene Države i Izrael predložili su alternativni plan pomoći, s ciljem nastavka pomoći dok se opskrba drži izvan ruku Hamasa. Međutim, ovaj plan je naišao na kritike zbog nepartičnosti, neutralnosti ili neovisnosti, što je dovelo do odbijanja UN-a suradnje s predloženom Gaza Humanitarnom zakladom. Izrael je blokadu opravdao kao mjeru za pritisak na Hamas da oslobodi zarobljenike, dok je Hamas tvrdio da pristup osnovnim potrepštinama predstavlja temeljno ljudsko pravo koje nije predmet pregovora.
Sveukupno, tekst ističe oštru kontrast između poziva europskih zemalja za hitnu dostavu humanitarne pomoći Gazi i američko-izraelskog plana koji je kritiziran zbog nedostatka nepristranosti. Hitna potreba za humanitarnom pomoći, trajna borba za osnovne potrebe u Gazi i složene političke dinamike između Izraela, Hamasa i međunarodnih organizacija za pomoć su glavne teme ovog teksta, ukazujući na kritičnu potrebu za brzim i učinkovitim djelovanjem u rješavanju humanitarne krize u Gazi.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
