Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici
Rezolucija koja određuje 11. srpnja kao međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine naišla je na opoziciju srpskih vođa, posebno predsjednika Aleksandra Vučića, koji se zakleo da će se boriti protiv nje. Rezoluciju, koju su podržali Njemačka i Ruanda te zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Nizozemske, osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, poziva na očuvanje utvrđenih činjenica i potiče obrazovne napore. Ne spominje Srbe ili Republiku Srpsku, što uzrokuje napetost.
Preživjeli genocida, Azir Osmanović, istakao je važnost rezolucije u borbi protiv negiranja i revizionizma. Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, snažno je odbacio rezoluciju, optužujući bošnjačke političare i zapadne sponzore za provokaciju. Predsjednik Vučić izrazio je zabrinutost zbog mogućih ratnih reparacija i nestabilnosti u regiji nakon usvajanja.
- Strahovi od poništenja Daytonskog mirovnog sporazuma
- Moguće tužbe protiv Srbije za genocid
Postoje strahovi da bi rezolucija mogla dovesti do poništenja Daytonskog mirovnog sporazuma i mogućih tužbi protiv Srbije za genocid, slično situaciji s Mijanmarom i Izraelom. Bivši tužitelj ICTY-a Peter McCloskey naglasio je važnost rezolucije u suprotstavljanju negiranju genocida i suočavanju s istinom o genocidu u Srebrenici. Tekst ističe složenu političku dinamiku, povijesne implikacije i moguće pravne posljedice oko rezolucije i nastavak borbe protiv negiranja genocida.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
