Studija Instituta za istraživanje stanovništva
Studija njemačkog Instituta za istraživanje stanovništva otkriva da su se tijekom posljednjih nekoliko desetljeća cijene najamnina povećale za sve, pri čemu su osobe s nižim prihodima nepravedno pogođene u usporedbi s onima s većim primanjima. Migranti su bili posebno pogođeni tim povećanjima cijena. U 2020. godini, osobe u gornjoj petini raspodjele dohotka potrošile su oko 18% svojih prihoda na najamninu, što predstavlja povećanje od 2% u odnosu na 1990. godinu za domaće najmoprimce i povećanje od 3% za visokoprihodne osobe s migrantskim podrijetlom. Međutim, ukupno opterećenje najamninom ostalo je relativno stabilno.
S druge strane, osobe u donjoj petini raspodjele dohotka potrošile su prosječno 44% svojih prihoda na najamninu u 2020. godini, što je povećanje od 12% u odnosu na 1990. godinu. Za ovu skupinu i osobe rođene u inozemstvu, udio troškova najma u prihodu bio je još veći, 45% u 2020. godini, s povećanjem od 21% od 1990. godine. Mnoge osobe su premašile kritični prag Europske unije za opterećenje najamnina, koji se smatra prekomjernim ako iznosi 40% prihoda.
Studija pripisuje povećani udio troškova najamnine rastućim cijenama najamnina, pri čemu su novopridošli više pogođeni od dugoročnih najmoprimaca, posebno pogađajući imigrante. Dodatno, rastuće nejednakosti u dohotku su pogoršale situaciju, jer su visoki prihodi porasli za otprilike trećinu tijekom protekla tri desetljeća, dok su osobe s niskim prihodima doživjele stvarne gubitke dohotka od jedne petine. Ovaj trend doveo je domaće najmoprimce do prekomjernog opterećenja najamninom sredinom 1990-ih, dok su osobe rođene u inozemstvu suočile s tim izazovom u proteklom desetljeću.
Za više informacija pročitajte na spiegel
