Najveći burzovni konglomerati Njemačke
Najveći burzovni konglomerati Njemačke ostvarili su troznamenkaste milijunske profite u proteklim godinama te su također masivno profitirali od visokih državnih potpora. Samo u 2023. godini, najmanje 10,7 milijardi eura je otišlo 40 tvrtki indeksa DAX, gotovo dvostruko više od šest milijardi eura u prethodnoj godini. To je prema analizi Instituta Flossbach von Storch, think tanka upravitelja imovinom s više od 70 milijardi eura klijentskih sredstava iz Kölna. Potpore su se značajno povećale u proteklim godinama, dosegnuviši oko 35 milijardi eura od 2016. do 2023. godine.
Analitičar Philipp Immenkötter napomenuo je da je opseg kojim profitabilne tvrtke dobivaju javna sredstva drastično povećan tijekom godina. To je značajno jer njemačka vlada istovremeno nastoji smanjiti troškove. Studija je analizirala financijska izvješća tvrtki indeksa DAX, datirajući od 2016. godine kako bi izbjegla iskrivljenja zbog povećanja broja članova DAX-a sa 30 na 40 u 2021. godini.
Potpore tvrtkama indeksa DAX
Iako postoje argumenti za potpore kako bi se podržale tvrtke u krizama poput pandemije COVID-19, Immenkötter dovodi u pitanje je li ekonomski nužno podržavati tvrtke indeksa DAX tolikim iznosima poreznih obveznika. U 2023. godini, prema studiji, neto dobit tvrtki indeksa DAX iznosila je 117 milijardi eura.
- E.on je primio najviše potpore od 2016. godine, s više od 9,3 milijarde eura, uglavnom kroz zakone o cijenama električne energije i plina te različita državna ulaganja.
- Volkswagen je slijedio s 6,4 milijarde eura, uključujući olakšice za porez i financiranje istraživanja.
- BMW je zauzeo treće mjesto s 2,3 milijarde eura, uključujući potpore za izgradnju lokacija.
Jedanaest tvrtki indeksa DAX primilo je više od jedne milijarde eura potpora od 2016. do 2023. godine, s prosječno oko 200 milijuna eura. Studija nije uključivala indirektne potpore, poput ekološkog bonusa za kućanstva koja kupuju električne automobile, što indirektno sponzorira autoindustriju.
Povećanje potpora prvenstveno je rezultat odluka Ampel vlade i Velike koalicije kako bi se podržala ekonomija tijekom pandemije COVID-19 i ukrajinske krize, koristeći sredstva klimatskih i transformacijskih fondova te fondova za ekonomsku stabilizaciju. Međutim, postoji zabrinutost da će veći dio sredstava zamijeniti privatna ulaganja i može dovesti do rasipanja resursa, iskrivljenja tržišnog natjecanja te ovisnosti gospodarstva o državnim sredstvima.
Za više informacija pročitajte na spiegel
