Mnoga djeca se bore s pismenošću
Mnoga djeca se bore s čitanjem i pisanjem u školi, posebno na prvom razredu. Stručnjaci tvrde da bi trebalo smatrati da je jedno od pet učenika u trećem razredu neuspješno zbog nedovoljnih vještina pismenosti. Kritiziraju smjernice koje je postavila Nacionalna agencija za obrazovanje za nastavu čitanja i pisanja, primjećujući “krizu čitanja” koja ostavlja učenike s oblikom invaliditeta. Unatoč tome što samo 5% učenika trećeg razreda službeno ne uspijeva na nacionalnim testovima u Švedskoj, istraživanja sugeriraju da je stvarni udio učenika koji nedostaju stručne vještine pismenosti nakon osnovne škole bliži 20%.
Trenutni kriteriji procjene nedovoljni
Stručnjaci vjeruju da su trenutni kriteriji procjene preblagi, ne uspjevajući učinkovito identificirati učenike koji su u riziku. Nacionalna agencija za obrazovanje brani testove kao dizajnirane da većina prođe, iako priznaju potrebu za revizijom alata za procjenu. Kritičari također ukazuju na čimbenike poput kompetencije učitelja i nejasnih smjernica kurikuluma kao prepreka učinkovitoj nastavi pismenosti. Iako agencija tvrdi da se konzultira u velikoj mjeri s istraživačima, neki tvrde da imaju problema s učinkovitom primjenom metoda poučavanja utemeljenih na dokazima.
Složenost švedskog obrazovnog sustava, s brojnim dionicima koji utječu na ishode, otežava utvrđivanje krivnje za široke izazove u pismenosti. Profesorica Agneta Gulz sugerira da je cijela odrasla zajednica odgovorna za neuspjele učenike, budući da neusklađenosti u metodama poučavanja, rukovodstvu škole, obuci učitelja i nadzoru lokalne vlasti doprinose problemu. U osnovi, obrazovni uspjeh djece u Švedskoj čini se da ovisi o sreći umjesto o kohezivnom, učinkovitom sustavu.
Za više informacija pročitajte na svt
