Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro
započeo je svoj treći mandat od šest godina usred kontroverzi oko rezultata izbora. Njegov protivnik, Edmundo Gonzalez, tvrdio je da je došlo do izborne prijevare i proglasio se pobjednikom, pri čemu su ga podržali Sjedinjene Države. Unatoč međunarodnom pritisku i sankcijama, Maduro je prisegnuo, obećavajući mir, prosperitet, jednakost i demokraciju. Vodja opozicije Maria Corina Machado vodila je prosvjede protiv Madura, što je rezultiralo njezinim kratkim pritvaranjem.
Madurovo predsjedništvo
obilježile su optužbe za autoritarizam, ekonomske krize i osporavanja izbora. Godine 2018., vodja opozicije Juan Guaido izazvao je Madurovu pobjedu i proglasio se predsjednikom, pri čemu je dobio priznanje SAD-a i Zapadne hemisfere. SAD su proširile sankcije protiv Venezuele 2019. godine, pogořavajući ekonomske probleme i potičući milijune ljudi na bijeg iz zemlje.
Izbori u srpnju vidjeli su nadu opozicije za miran opoziv Madura, no on je tvrdio pobjedu usred optužbi za izborne nepravilnosti. Madurova pobjeda dovela je do prosvjeda, sa tisućama uhićenih i nekoliko ubijenih u vladinim represijama. Opozicija, predvođena Machadom, nastavila je vršiti pritisak na vlast putem prosvjeda, iako su mase počele osipati. Madurova vlada optužila je opoziciju za zavjeru s inozemnim silama radi njegova svrgavanja, izdavši nalog za uhićenje Gonzaleza koji je zatražio azil u Španjolskoj.
SAD su osudile Madurovu vlast zbog represije nad prosvjednicima i podržale Gonzaleza kao “izabranog predsjednika” Venezuele. Situacija ostaje napeta u Venezueli, s nastavkom političkih nemira i ekonomskih izazova.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
