Odluke o vojnim izdacima u NATO-u
Tijekom prošle godine, 22 od 32 članice NATO-a potrošile su najmanje dva posto svojeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) na obranu, što predstavlja značajan porast u odnosu na samo tri članice koje su ispunile taj cilj 2014. Njemačka je prvi put postigla dogovoreni cilj odvajanja 2,1 posto svojeg BDP-a za obranu. Glavni faktor koji je potaknuo porast vojnih izdataka za mnoge europske zemlje bio je ruski napad na Ukrajinu 2022. godine.
- Najviše vojnih izdataka u odnosu na BDP zabilježeno je u Poljskoj s 4,07 posto
- Estonija s 3,41 posto
- Latvija s 3,39 posto
Ukupno, vojni izdaci europskih članica NATO-a i Kanade povećali su se za više od 19 posto u protekloj godini, pri čemu su Sjedinjene Države potrošile 3,39 posto svog BDP-a na obranu.
Poziv na dodatne napore u obrani
Unatoč tim povećanjima, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pozvao je članice da pojačaju svoje napore u obrani. Istaknuo je potrebu za europskim saveznicima i Kanadom da znatno pojačaju svoje priloge i sposobnosti u obrani, navodeći povlačenje Sjedinjenih Država iz vodeće uloge u europskoj sigurnosti kao motivirajući faktor.
Nekoliko članica NATO-a, uključujući Belgiju, Kanadu, Hrvatsku, Italiju, Luksemburg, Crnu Goru, Portugal, Sloveniju i Španjolsku, nije dosegnulo cilj od dva posto prethodne godine. Međutim, zemlje poput Španjolske, Portugala, Belgije i Luksemburga obećale su povećati svoje vojne izdatke kako bi ispunile cilj. Island, kao članica NATO-a bez vojske, nema vojni proračun.
Prije summita NATO-a u Haagu u lipnju, predsjednik SAD-a Donald Trump pozvao je partnere NATO-a da povećaju svoje vojne proračune na pet posto svog BDP-a, što nijedna članica NATO-a, uključujući SAD, do sada nije postigla. Glavni tajnik Rutte spomenuo je cilj “iznad tri posto” kao realniji i potrebniji cilj za članice NATO-a. Ongoing discussions and efforts to increase defense spending highlight the importance of collective security and the need for stronger commitments within the alliance.
Za više informacija pročitajte na spiegel
