Uvođenje Elterngelda
(roditeljska naknada) 2007. godine naišlo je na otpor poduzetnika koji su tvrdili da će dovesti do nedostatka radne snage u tvrtkama. Međutim, nedavna studija Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) i Saveznog instituta za istraživanje populacije (BIB) djelomično je opovrgnula te zabrinutosti. Iako je bilo nekih praznina u zapošljavanju koje su mogle biti samo djelomično popunjene, studija je utvrdila da nema dugoročnih negativnih učinaka na zapošljavanje, plaće ili opstanak poduzeća. Dulje odsutnosti majki zbog uvođenja Elterngelda nisu imale dugotrajne negativne posljedice.
Prethodna roditeljska naknada
Erziehungsgeld omogućavala je jednom roditelju 450 eura mjesečno tijekom otprilike dvanaest mjeseci, dok se Elterngeld temelji na neto prihodima pojedinca, s maksimalnim iznosom od 1800 eura mjesečno. Državno financiran Elterngeld ima za cilj djelomično nadoknaditi roditeljima koji smanjuju ili prekidaju rad nakon rođenja djeteta. Od 1. travnja postoji i ograničenje plaće koje limitira naknadu pojedincima s godišnjim oporezivim prihodom do 200.000 eura.
Statistike pokazuju da manje majki vraća se na posao unutar dvanaest mjeseci nakon poroda pod Elterngeld sustavom u usporedbi s Erziehungsgeldom. Međutim, to otvara prilike za druge zaposlenike, jer novozaposleni za pokrivanje porodiljnog dopusta imaju veću šansu da ostanu duže u tvrtki. To sugerira da bi uloge pokrivanja porodiljnog dopusta mogle potencijalno dovesti do stalnog zaposlenja. Studija je također otkrila da su minimalne razlike u karijerama majki koje su se vratile na posao nakon primanja Erziehunggelda u usporedbi s onima koje su se vratile nakon Elterngelda, što ukazuje na slične karijerne ishode za obje skupine.
Za više informacija pročitajte na spiegel