Švedska centralna banka i krijumčarenje gotovine
Švedska centralna banka, Riksbanken, tvrdi da nije upoznata s iznosom gotovine koja se prenosi preko granica svake godine, no otkriveno je da su već gotovo godinu dana svjesni tih brojki. Procjenjuje se da iznosi oko 10 milijardi švedskih kruna godišnje, od čega se sumnja da je značajan dio prihod od ilegalnih aktivnosti. Tijekom istrage o tome kako organizirani kriminal pere novac, Mattias Rostedt, upravitelj gotovine Riksbankena, tvrdio je da ne zna koliko gotovine se krijumčari preko švedskih granica ili koliko se švedske valute repatriira iz inozemstva, sugerirajući na opseg sumnjivog krijumčarenja gotovine.
Reakcija i otkrića
Unatoč Rostedtovim početnim negiranjima, kasnije je otkriveno da je Riksbanken zapravo kontaktirao tvrtku Loomis – koja broji sve švedske novčanice koje se vraćaju u Švedsku – o iznosu repatriirane gotovine. Kada su konfrontirani s ovom informacijom, Rostedt je potvrdio da ih je Loomis obavijestio o iznosima koji se repatriiraju, proturječeći njegovim prethodnim izjavama.
- Istraga otkriva nedostatke u zakonodavstvu i koordinaciji vlasti
- Primjeri akcija Norveške i Danske protiv krijumčarenja gotovine
Istraga je također istaknula nedostatke u zakonodavstvu i koordinaciji između vlasti, koje organizirani kriminal iskorištava za krijumčarenje gotovine. Za razliku od toga, Norveška je poduzela akciju protiv sumnjivog krijumčarenja, dok je Danska implementirala strategije koje su se pokazale učinkovitima. Kartiranjem protoka gotovine i otvorenim objavljivanjem brojeva, danske i norveške banke više ne otkupljuju valutu iz inozemstva zbog rizika od pranja novca, čime kriminalcima postaje teže raspolagati valutom izvan zemlje. Zaključno, tekst ističe izazove koje predstavlja krijumčarenje gotovine te važnost učinkovitih mjera i suradnje između vlasti u borbi protiv organiziranog kriminala.
Za više informacija pročitajte na svt
