Globalni prosječni životni vijek i Covid-19
Globalni prosječni životni vijek povećao se za 6,2 godine između 1990. i 2021. godine, s izuzetkom pada zbog pandemije Covid-19 između 2019. i 2021. godine. Pandemija je dovela do toga da je Covid-19 postao drugi vodeći uzrok smrti u 2021. godini, displacing other major causes kao što su koronarna bolest srca i moždani udar. Utjecaj Covid-19 varirao je regionalno, pri čemu su Južna Azija, Istočna Azija i Oceanija doživjele najmanji pad u očekivanom životnom vijeku, dok su Latinska Amerika i Karibi imali najveći pad.
Studija je također istaknula smanjenje smrtnosti od gastrointestinalnih i donjih respiratornih infekcija kao faktore koji su pridonijeli ukupnom povećanju očekivanog životnog vijeka. Smanjenje smrtnosti od ovih stanja, kao i od moždanog udara i koronarne bolesti srca, odigralo je značajnu ulogu u ovom trendu. Nijansirana slika globalnog zdravlja prikazana u studiji priznaje i uspjehe u sprječavanju smrti od određenih bolesti i neuspjehe uzrokovane pandemijom Covid-19.
Procjene i istraživanje
Iako točan globalni životni vijek nije naveden u studiji, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje prethodno povećanje od preko 6 godina od 2000. do 2019. godine. Istraživanje se temeljilo na procjenama smrtnosti za 288 uzroka smrti u više od 200 zemalja, koristeći podatke iz raznih izvora kao što su autopsije, popisi stanovništva i registri raka. Procjene vezane uz Covid-19 proizišle su iz analiza suvišne smrtnosti tijekom pandemijskog razdoblja. Studiji je sudjelovalo tisuće stručnjaka iz cijelog svijeta, naglašavajući obuhvatno istraživanje i globalnu perspektivu integriranu u nalaze.
Za više informacija pročitajte na spiegel
