Na summitu G7 najavljeno je korištenje zamrznutih ruskih sredstava za financiranje zajma od 50 milijardi dolara za Ukrajinu
S ciljem pružanja održive potpore zemlji u njezina sukoba s Rusijom. Zamrznuta sredstva, uglavnom smještena u Europskoj uniji, iznose oko 300 milijardi dolara i generiraju 3 milijarde dolara godišnje kroz kamate.
Plan uključuje da jedan G7 entitet uzme zajam i odmah ga predstavi Ukrajini, pri čemu će se kamate financirati iz profita od oduzete ruske imovine. Iako je ovaj zajam namijenjen Ukrajini za kupovinu oružja i obnovu, može proći neko vrijeme dok sredstva stignu u Kijev, potencijalno ne utječući odmah na sukob.
Rizici i neizvjesnosti
Ako Rusija ponovno preuzme kontrolu nad svojom imovinom ili se ona odmrzne u okviru pregovora o miru, države G7 će trebati pronaći alternativne načine za otplatu zajma. To bi moglo biti komplicirano fluktuacijama na tržištu koje utječu na prihod generiran od zamrznutih sredstava. Proces donošenja odluka u okviru Europske unije, posebno s potencijalnom pojedinačnom veto odlukom člana poput Mađarske, predstavlja rizik za planove zajma. Rusija bi mogla uzvratiti korištenjem zapadne imovine unutar svoje teritorije kako bi ublažila financijski utjecaj zamrznutih sredstava na Zapadu.
Sveukupno, iako plan G7 ima za cilj podržati Ukrajinu dugoročno, postoje rizici i neizvjesnosti, uključujući potencijalne prepreke u osiguravanju otplaćivanja zajma i snalaženje u političkoj dinamici unutar EU. Sukob između Ukrajine i Rusije, kao i ekonomske implikacije zamrznute imovine, dodaju dodatnu kompleksnost situaciji.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
