Posljedice ISIL-ovog masakra nad jezidskim narodom u Iraku
Prije deset godina i dalje progone stotine tisuća raseljenih preživjelih koji se ne mogu sigurno vratiti svojim nekadašnjim domovima, kako je istaknuto u novom izvještaju Refugees International i Voice of Ezidis.
Izvještaj naglašava da oni koji pokušavaju opasno putovanje do Europe žive u pravnoj neizvjesnosti, pozivajući europske zemlje da uvedu humanitarnu vizu za preživjele genocida kako bi sigurno došli do Europe i omogućili im da se nasele tamo gdje imaju rođake.
Jezidi i njihove patnje nakon napada ISIL-a
Jezidi, povijesno progonjena grupa s zoroasterskim korijenima, još uvijek pate od brutalnog napada ISIL-a 2014. godine.
Zločini počinjeni u distriktu Sinjar, uključujući masovna ubojstva i otmice, ostavili su ožiljke koji su još uvijek svježi za preživjele.
Područje je i dalje u ruševinama, s političkim sukobima između federalne iračke vlade i regije Kurdistana u Iraku koji pogoršavaju situaciju.
Jezidi se bore s oporavkom od traume, suočavajući se s preprekama u prakticiranju svoje religije i nedostatkom političke agencije.
Izvještaj otkriva da je više od 200.000 Jezida raseljeno, živeći u kampovima u regiji Kurdistan i drugim spornim područjima.
Istraživači i njihova saznanja
Istraživači iz dviju organizacija proveli su intervjue s izbjeglicama Jezida u Grčkoj, osvjetljavajući izazove s kojima se suočavaju.
Mnogi izbjeglice prijavljuju diskriminaciju ne samo od ISIL-a, već i od Kurda, što ih navodi da krenu na opasna putovanja preko krijumčara kako bi stigli do Europe.
Obitelji su razdvojene, raspršene na različitim lokacijama, s voljenima razdvojenima godinama.
Nedostatak sigurnih puteva do Europe prisiljava mnoge Jezide da podnose teške životne uvjete u kampovima dok sanjaju o ponovnom okupljanju s obiteljima u zemljama poput Njemačke i Nizozemske.
Putovanje do Europe donosi svoj niz izazova, s birokratskim postupcima koji uzrokuju kašnjenja u procesima reunifikacije obitelji i azila.
Jezidi u Grčkoj susreću teškoće nakon što su prepoznati kao izbjeglice, jer im je potrebno napustiti kampove unutar mjesec dana bez adekvatne podrške.
Program integracije HELIOS, iako koristan, nije u mogućnosti zadovoljiti visoku potražnju za pomoć.
Neki izbjeglice odluče napustiti Grčku i zatražiti azil u drugim zemljama poput Njemačke, samo da se suoče s preprekama poput de-prioritiranog zahtjeva za azil i ograničenja u reunifikaciji obitelji.
EU-pakt o migraciji i azilu, usvojen od strane Europskog parlamenta, uvodi nove mjere koje bi eventualno mogle pogoršati situaciju za Jezide, jer europske zemlje uspostavljaju granične objekte za provjeru i potencijalnu odbijanje tražitelja azila.
Zaključak izvještaja
Izvještaj prikazuje mračnu sliku izazova s kojima se Jezidski preživjeli i dalje suočavaju godinama nakon masakra, ističući njihovu neprekidnu borbu za sigurnost, pravdu i ponovno spajanje s obiteljskim članovima.
Apel europskim zemljama da provedu humanitarne mjere i uzmu u obzir jedinstvene okolnosti Jezida u procesima azila ostaje glavna tema u pozivu na akciju izvještaja.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
