Naslovna informacija o istraživanju
Kućanstva se suočavaju s značajnim dodatnim troškovima bez financijske naknade za rastuću cijenu CO₂ prilikom punjenja goriva i grijanja, prema jednom istraživanju. Greenpeace poziva na brzo uvođenje klimatskog novca kako bi ublažio ove terete. Klimatski novac bi mogao značajno smanjiti utjecaj na kućanstva s prosječnim primanjima, kako je naznačeno u istraživanju koje je naručila ta ekološka organizacija.
Uvođenje klimatskog novca i CO₂ poreza
Zakonski propisan CO₂ porez, koji čini grijanje i punjenje fosilnim gorivima skupljim, ima za cilj promoviranje konzumacije koja je prihvatljivija za okoliš. Koalicijski sporazum između SPD-a, Zelenih i FDP-a uključuje razvoj mehanizma socijalne kompenzacije izvan ukidanja EEG naknade kako bi se neutralizirao rast cijena i osigurala prihvatljivost tržišnog sustava.
Federalni ministar financija Christian Lindner (FDP) izjavio je da bi po osobi isplaćena naknada tehnički bila izvediva počevši od 2025. Međutim, provedba klimatskog novca bi koštala milijarde i ostaje neizvjesno hoće li i kada koalicija poduzeti akciju.
Istraživanje analizira ukupno opterećenje kućanstava od CO₂ cijena, ne samo od izravnih troškova grijanja ili punjenja goriva, već i neizravnih troškova kada tvrtke prenose povećane CO₂ cijene na proizvode poput hrane ili električnih aparata.
Bez financijske naknade, istraživanje upozorava da bi kućanstva s prosječnim primanjima mogla suočiti s dodatnim troškovima od oko 700 eura godišnje do 2025. i preko 1000 eura do 2027. Greenpeace predlaže isplatu po osobi svih prihoda od CO₂ poreza kao klimatski novac. Godine 2025., to bi iznosilo 317 eura po osobi. Greenpeace također predlaže progresivno oporezivanje klimatskog novca na temelju prihoda, pri čemu bi osobe s nižim primanjima primale puni iznos, a osobe s većim primanjima smanjene iznose. Najbogatijih 10% kućanstava ne bi primilo nikakav klimatski novac, budući da bi bio potpuno oporeziv.
Socijalne organizacije upozoravaju na rizik od siromaštva, sredstva od oporezivanja klimatskog novca vraćaju se u državnu blagajnu radi redistribucije niže dohotkovim kućanstvima kako bi im se pomoglo u smanjenju emisija CO₂. Osim Greenpeace-a, druge klimatske i socijalne organizacije pozivaju vladu da bolje integrira politike protiv siromaštva i klimatskih promjena. Naglašavaju ranjivost siromašnijih kućanstava, beskućnika, starijih osoba i djece na ekstremne vremenske događaje, kao i povećani rizik od siromaštva zbog klimatske krize.
Konkretno, te organizacije traže socijalno stratificiran klimatski novac i ciljane programe zaštite klime za osobe s nižim prihodima, osiguravajući da energetski učinkovite renovacije ne dovedu do većih troškova najma. Također zagovaraju širenje javnog prijevoza, socijalno-ekološki minimalni standard i uzimanje ekoloških kriterija u obzir prilikom računanja naknada. Pristup zdravim, organskim obrocima u javnim ustanovama i reformiranje fiskalne kočnice, kao i povećano oporezivanje velikih imovina, prihoda i nasljedstava, među su zahtjevima koje su navela ta organizacija.
Za više informacija pročitajte na spiegel
