Uloga primalja u ruralnom indijskom društvu
Tekst istražuje emocionalni susret između primalje Sirom Devi i Monice Thatte, koja se vratila u svoje rodno mjesto na selu u Indiji. Uloga primalje u tom okruženju duboko je ukorijenjena u tradiciju, siromaštvo i kastičnu dinamiku. Primalje, obično pripadnice nižih kasta, naslijedile su profesiju od svojih majki i baka, živeći u svijetu gdje je praksa poslušnosti naređenjima moćnih, gornjih kasta bila norma. Prevlađujuća sklonost prema sinovima također je istaknuta, prikazujući rodnu pristranost prisutnu u društvu.
Promjene u stavovima primalja
Ipak, uočen je suptilan pomak kako su primalje počele odolijevati tim ukorijenjenim praksama do vremena kada je autor završio snimanje njihovih priča 1996. godine. Priča o Anili, pedantnoj primalji čiji su zapisi nedostajali detalji o posvojenju, dobar je primjer tog trenutka promjene. Anilina izjava o zadovoljnom životu kontrira reakciji Sirom tijekom susreta s Monicom. Narativ prati Monicinu posjetu posebnom centru za posvojenje u Katiharu, gdje izražava svoju predanost da neće napustiti dijete koje je nekada posvojila, odražavajući osjećaj da dijete koje je jednom napušteno ne može ponovno biti napušteno.
- Tradicijske norme
- Otpor promjeni
- Evolucija stavova
Središnje teme tradicije, otpora i promjene društvenih normi prožimaju tekst, nudeći dirljivu refleksiju o kompleksnosti primaljstva na ruralnom području Indije. Evolucija primalja od poslušnosti do otpora označava širi pomak u stavovima prema rodnoj pristranosti i društvenoj hijerarhiji. Emocionalni susreti i razmišljanja o posvojenju dodatno naglašavaju trajni utjecaj tih dinamika na individualne živote. Kroz ove osobne priče, tekst crta živopisnu sliku izazova i trijumfa s kojima se suočavaju primalje i obitelji u navigaciji tradicije i modernosti u kompleksnom društvu.
Za više informacija pročitajte na BBC
