Represija nakon spornih izbora
Nakon sporne ponovne izbora venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura u srpnju, misija UN-a za pronalaženje istine otkrila je neviđeni val represije kojeg je pokrenula vlada.
Suočavanje s opozicijskim članovima i prosvjednicima dovelo je do onoga što je Vijeće za ljudska prava UN-a (OHCHR) opisalo kao jednu od najtežih kriza ljudskih prava u novijoj povijesti zemlje.
Odgovor vlasti rezultirao je smrću 25 prosvjednika te uhićenjem najmanje 2,400 osoba, uključujući preko 100 djece koji su optuženi za terorizam i poticanje na mržnju.
Izvješće je istaknulo ozbiljna kršenja prava prilikom procesa te zabrinjavajući pad vladavine prava.
Sporni izbori i međunarodne reakcije
Sporne izbore Maduro je proglasio pobjednikom izborni autoriteti i vrhovni sud, ne pružajući sve podatke o glasovima, što je rezultiralo optužbama za izbornu prijevaru od strane pristaša opozicijskog kandidata Edmunda Gonzaleza.
Opozicija tvrdi da je Gonzalez zapravo pobijedio, no on je potražio politički azil u Španjolskoj nakon što je izdan nalog za njegovo uhićenje.
SAD su uvele sankcije venezuelanskim dužnosnicima navodno pomažući Maduru u certificiranju njegove pobjede, dok je venezuelanska vlada optužila opoziciju za smrti tijekom prosvjeda, nazivajući ih ekstremistima i fašistima.
Misija za pronalaženje istine također je izvijestila o porastu optužbi za prisilna nestajanja, okrutno postupanje i mučenje u Venezueli od 2019.
Unatoč stalnim kršenjima ljudskih prava, vlada u Caracasu odbila je surađivati s UN-ovom misijom.
Ovaj odbijanje da se suoče s pitanjima koje je postavio OHCHR ističe kritičnu situaciju u Venezueli i izazove s kojima se suočavaju oni koji zagovaraju odgovornost i poštovanje ljudskih prava u zemlji.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
