Dugoročni učinci pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje i tjelesnu aktivnost
Tekst istražuje dugoročne učinke pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje, tjelesnu aktivnost i opće blagostanje djece, adolescenata i roditelja u Njemačkoj. Studija provedena od strane Saveznog instituta za istraživanje stanovništva (BIB) otkriva da su simptomi anksioznosti i depresije porasli među djecom i adolescentima tijekom pandemije, posebno tijekom razdoblja školovanja kod kuće kada su socijalni kontakti bili ograničeni.
Učestalost simptoma anksioznosti i depresije bila je veća tijekom puberteta. Osim toga, utvrđeno je da su djeca i adolescenti manje fizički aktivni, prosječno 48 minuta manje kretanja dnevno u usporedbi s razinama prije pandemije, pri čemu se ove vrijednosti nisu potpuno oporavile ni nakon završetka pandemije.
Ističe se da je mentalno i fizičko zdravlje mladih pretrpjelo štetu i samo djelomično se oporavilo, naglašavajući potrebu za promicanjem mentalnog zdravlja i fizičke aktivnosti kako bi se spriječile dugoročne posljedice.
Utjecaj mjera pandemije na blagostanje roditelja
Osim toga, istraživanje također ističe utjecaj mjera pandemije na blagostanje roditelja, pri čemu majke djece do deset godina izvješćuju o posebno niskim razinama zadovoljstva životom u usporedbi s očevima. Najniže razine životnog zadovoljstva kod majki izvješćene su u travnju i svibnju 2021., razdoblju kada su mjere već bile na snazi mjesecima. Kako su se mjere popuštale, roditelji su doživjeli poboljšanje u blagostanju, pri čemu studija sugerira da ograničenja u obrazovnim i skrbničkim ustanovama značajno opterećuju roditelje, posebno majke.
Autore studije naglašavaju važnost učenja iz ovog iskustva, posebno u vremenima kada nedostaje osoblja u ustanovama za skrb i obrazovanje. Preporučuje se da se zdravlje i blagostanje djece, adolescenata i roditelja stave na prvo mjesto kako bi se spriječile dugoročne posljedice.
Za više informacija pročitajte na spiegel
