Gradonačelnik Nagasakija
Gradonačelnik Nagasakija branio je svoju odluku da ne pozove Izrael na spomen obilježje za žrtve atomske bombe iz 1945. godine. Navodio je zabrinutost zbog mogućih prosvjeda zbog rata Izraela u Gazi, ističući želju za održavanjem mirnog i svečanog okruženja za ceremoniju. SAD i UK, među drugim zemljama, odlučile su ne prisustvovati ceremoniji kao odgovor na isključenje Izraela, pri čemu su SAD poslale predstavnika nižeg ranga umjesto toga.
Atomski bombardiranje Nagasakija
Atomski bombardiranje Nagasakija 9. kolovoza 1945. rezultiralo je smrću 74.000 ljudi, i to je bio prethodnik bombardiranja Hirošime tri dana ranije, koje je usmrtilo 140.000 ljudi. Bombardiranja su označila kraj Drugog svjetskog rata i agresivnih akcija Japana u Aziji. Isključenje Izraela iz spomen obilježja dovelo je do diplomatskih napetosti, s izaslanicima brojnih zemalja koji su Nagasaki molili da promijeni odluku kako bi se sačuvala univerzalna poruka ceremonije.
Isključenje Izraela iz spomen obilježja kritizirano je zbog stvaranja zavaravajuće ekvivalencije s Rusijom i Bjelorusijom, jedinim drugim zemljama koje nisu bile pozvane. To isključenje otežalo je sudjelovanje visokih dužnosnika pojedinih zemalja. Nasuprot tome, Hirošima je pozvala izraelskog veleposlanika na svoju ceremoniju. Britansko veleposlanstvo izrazilo je zabrinutost zbog isključenja Izraela, ističući da je stvorilo nesretan ekvivalent s zemljama koje nisu bile pozvane na događaj.
Tekst također spominje stalne sukobe u Gazi i Ukrajini, naglašavajući značajnu gubitak života i raseljenost ljudi u oba područja. Bliska savezništvo između Rusije i Bjelorusije ističe se u tom kontekstu. Diplomatske napetosti oko isključenja Izraela iz spomen obilježja u Nagasakiju odražavaju šire geopolitičke složenosti i diplomatske osjetljivosti u međunarodnoj zajednici.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
