Reforma glasovanja u Novoj Kaledoniji
Francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je reformu glasovanja u Novoj Kaledoniji koja je izazvala prosvjede među domorodačkim Kanakima koji strahuju da će razrijediti njihove glasove i otežati njihovu borbu za neovisnost. Macron, prepoznajući nemire, sada je odgodio provedbu reforme dok se ne obnovi mir i ne postigne sveobuhvatan sporazum o budućnosti otoka.
Predložena reforma omogućila bi da više francuskih stanovnika glasa, mnogi od kojih već žive u Novoj Kaledoniji više godina, u nastojanju da se poboljša demokracija. Međutim, lideri Kanaka tvrde da bi to oslabilo njihov utjecaj i otežalo postizanje neovisnosti u budućim referendumima.
Situacija u Novoj Kaledoniji
Od početka prosvjeda, šest osoba, uključujući tri mlada Kanaka, ubijeno je i stotine su uhićene. Macron je poslao vojsku kako bi suzbio nasilje i obnovio red, sa planovima da ponovno procijeni situaciju u roku od mjesec dana. Istaknuo je demokratsku legitimnost reforme glasovanja, koju su odobrili zakonodavci u Parizu, i podržao ishod referenduma iz 2021. koji je pokazao većinu protiv neovisnosti.
Situacija u Novoj Kaledoniji je složena, s napetostima između domorodačkih Kanaka i europskih doseljenika, uglavnom francuskih, koji čine gotovo četvrtinu populacije. Noumea Accord, koji je imao za cilj postupnu autonomiju otoka, istekao je, ostavljajući političku prazninu koja je potaknula bojkot Kanaka na nedavnom referendumu. Drugi lokalni lideri zagovaraju suspenziju reforme glasovanja kako bi se omogućile šire rasprave o budućnosti regije.
Macronov posjet Novoj Kaledoniji i njegova odluka o odgodi reforme glasovanja odražavaju delikatnu ravnotežu između poštovanja demokratskih načela i zadovoljenja prava i aspiracija Kanaka. Ishod ove situacije neće utjecati samo na politički pejzaž Nove Kaledonije, već će također imati šire implikacije na odnos između Francuske i njezinih prekomorskih teritorija.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
