Izborna reforma Ampelove koalicije
Ampelova koalicija je 2023. godine usvojila izbornu reformu, što je izazvalo bijes sindikata, posebice vođu CSU-a Markusa Södera koji je nazvao to “napadom na demokraciju”. Međutim, analiza rezultata izbora za Bundestag 23. veljače otkriva da je bjesnilo uglavnom bilo neosnovano.
Razlika između izravnih i listovnih mandata
Unatoč tome što 15 kandidata CDU-a i tri kandidata CSU-a nisu dobili izravna mjesta u parlamentu zbog nedostatka potpore drugog glasa, 15 političara CDU-a iz drugih regija izabrano je u Bundestag kroz stranačke liste. To ističe razliku između izravnih mandata i listovnih mandata u izbornom procesu.
Pod starim izbornim sustavom, uspješni izravni kandidati bi ušli u parlament na štetu onih na stranačkim listama. Unutarnji mehanizam za kompenzaciju prisutan u starom izbornom sustavu imao je za cilj spriječiti naduti Bundestag realokacijom mandata unutar stranke.
Novi izborni sustav uveden od strane Ampelove koalicije eliminira mandatarne prekomjere i kompenzacijske mandate, ograničavajući veličinu Bundestaga na 630 članova umjesto 735 članova u 2021. Iako trenutni sustav nije rezultirao značajnim uštedama u broju zastupnika, sprječava potencijalne sporove između regionalnih stranačkih ogranaka.
Prema istraživaču izbornog sustava Robertu Vehrkampu, povratak na stari izborni sustav koji favorizira CDU i CSU bi doveo do veličine Bundestaga od 633 člana na temelju rezultata izbora 2025. godine, ali taj ishod ovisi o specifičnim izbornim rezultatima i mogao bi varirati pod drugim okolnostima.
Pokušaj CDU-a i CSU-a da ponovno promijene izborni sustav može predstavljati izazov u pregovorima o koaliciji s SPD-om. Potencijalno ponovno uspostavljanje prethodnog sustava moglo bi utjecati na sastav i funkcioniranje njemačkog parlamenta u budućnosti.
Za više informacija pročitajte na spiegel
