Julian Assange: Borba za slobodu govora
Julian Assange, osnivač WikiLeaks-a, imao je turbulentno putovanje ispunjeno pravnim bitkama i kontroverzijama. Rođen 1971. godine, Assange je stekao reputaciju programera prije osnivanja WikiLeaks-a 2006. godine. Organizacija je privukla pažnju objavljivanjem klasificiranih dokumenata, uključujući video zapise američkog vojnog helikoptera koji je napadao civile tijekom iračkog rata.
Assange se suočio s pravnim problemima u Švedskoj zbog optužbi za silovanje i zlostavljanje, te je konačno zatražio azil u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu 2012. godine. Tijekom godina Assange je suočen s zahtjevima za izručenje od strane SAD-a i Švedske, uz različite pravne bitke i žalbe.
Godine 2021., sudac u Londonu je odbio izručenje Assange-a SAD-u zbog zabrinutosti za njegovo mentalno zdravlje, iako mu nije odobren kaucija. Pravna drama se nastavila s Vrhovnim sudom dajući američkoj vladi dozvolu za žalbu protiv odluke o izručenju.
Unatoč odbacivanju istrage za silovanje u Švedskoj, pravna bitka je trajala, s Vrhovnim sudom Ujedinjenog Kraljevstva odbijajući Assangeovu žalbu protiv izručenja. Kada je britanska vlada naložila njegovo izručenje SAD-u 2022. godine, Assangeovi odvjetnici pokrenuli su posljednji pravni pokušaj da ga zaustave.
Do lipnja 2024., ponuda američkog Ministarstva pravde da Assange može slobodno hodati u zamjenu za priznavanje krivnje za kršenje Zakona o špijunaži označava potencijalno rješenje njegove dugotrajne pravne bitke. Tijekom njegove borbe, slučaj Assange-a postavlja pitanja o slobodi govora, transparentnosti vlade i dinamici moći između pojedinaca i državnih aktera.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
