Mnoge komunalne tvrtke u Njemačkoj zabrinute zbog transformacije poslovanja
Mnoge komunalne tvrtke u Njemačkoj žele transformirati svoje poslovanje s prirodnim plinom i daljinskim grijanjem, ali financiranje je glavna briga. Anketa provedena među članovima Udruženja komunalnih tvrtki (VKU) otkrila je da 41% ispitanih tvrtki brine o osiguravanju pristupačne opskrbe toplinom u budućnosti. Samo 38% anketiranih smatra da je pristupačna opskrba toplinom dugoročno osigurana.
Građevinski sektor se suočava s dubokom transformacijom
Građevinski sektor suočava se s dubokom transformacijom s ciljem postizanja klimatski neutralne Njemačke do 2045. godine, zahtjeva tzv. Zakona o grijanju i obaveze za komunalno planiranje grijanja. Trenutno se oko polovice svih stanova i obiteljskih kuća u Njemačkoj grije prirodnim plinom, dok se još 23% grije loživim uljem. Međutim, cijena CO2 polako povećava cijenu fosilnih goriva. Štoviše, kako više pojedinačnih potrošača prelazi na toplinske pumpe ili daljinsko grijanje, plinske se mreže postaju skuplje za preostale korisnike.
U svjetlu ovih izazova, 97% anketiranih komunalnih tvrtki planira povećati svoja ulaganja u opskrbu toplinom. Konkretno, 83% tvrtki očekuje da će daljinsko grijanje postati važnije za njih. Kada je riječ o budućim tehnologijama za proizvodnju toplinske energije, 74% anketiranih vidi najveći potencijal u toplinskim pumpama, uključujući toplinske pumpe velikog kapaciteta za cjelokupne toplinske mreže. Geotermalna energija, otpadna toplina iz industrijskih postrojenja i spaljivanje otpada također su popularne opcije među komunalnim tvrtkama.
Međutim, tvrtke izražavaju zabrinutost zbog nejasnog financiranja, dugotrajnih procesa odobrenja i birokratskih prepreka kao najvećih prepreka spomenutim ulaganjima. Iako vlada nudi potpore za učinkovite toplinske mreže putem programa Savezne financijske potpore za učinkovite toplinske mreže, sredstva su ograničena.
Politika širenja daljinskog grijanja poželjna je, ali predstavlja i izazov. I dok komunalne tvrtke mogu modernizirati opskrbu toplinom cijelih susjedstava, korisnici koji se obavežu na jednog davatelja usluge koji djeluje kao regionalni monopolist na duže vrijeme mogu biti negativna strana. Unatoč regulatornim namjerama, cijene daljinskog grijanja variraju diljem Njemačke. Savezna vlada je imala planove za reformu Uredbe o daljinskom grijanju, ali ti su planovi na čekanju nakon raspada koalicijske vlade.
Ova nesigurnost je uznemirujuća za industriju, pri čemu VKU naglašava potrebu za jasnim pravnim okvirom i stabilnim politikama kako bi se masovno proširilo daljinsko grijanje. Ingbert Liebing, izvršni direktor, zagovara “Fond za prijelaz energije” u koji bi kapital bili deponirale entitete poput mirovinskih fondova, životnih osiguravajućih društava ili komunalnih tvrtki. Tako bi ova sredstva omogućila komunalnim tvrtkama da preuzmu više kredita za ulaganje u toplinske mreže. Liebing predlaže da savezna i državne vlade pruže jamstva i podršku putem ovog fonda.
Do sredine 2028. godine domaćinstva bi trebala znati koje susjedstvo i gradovi mogu očekivati nove toplinske mreže budući da svi gradovi moraju do tada razviti svoje planove grijanja. Gradovi s najmanje 100.000 stanovnika moraju završiti svoje planiranje do sredine 2026. godine.
Za više informacija pročitajte na spiegel
