Politička kriza u Francuskoj
Francuska se trenutno suočava s političkom krizom koja ide dalje od tipičnih turbulencija koje doživljavaju demokratske zemlje. Nedavni pad Michela Barniera, umjerenog centrističkog političara, kroz nepovjerenje u parlamentu, ističe duboke podjele unutar Nacionalne skupštine. S tri približno jednaka bloka koji ne mogu surađivati, oporba lako može svrgnuti vladu, dovodeći do zastoja u donošenju odluka. Ova situacija dovela je do gotovo pobunjeničkog raspoloženja u nekim opozicijskim klupama i poticanja na ekstravagantnu potrošnju unatoč upozorenjima o nacionalnom dugu.
Prijetnja institucijama Pete Republike
Kriza u Francuskoj se vidi kao potencijalna prijetnja institucijama Pete Republike, koje su uspostavljene radi koncentracije moći tijekom nacionalnih kriza. Neuspjeh predsjednika Macrona da dobije popularni mandat na nedavnim izborima prenio je moć na navodnog premijera odgovornog prema parlamentu. Ipak, nesposobnost Skupštine da postigne kompromise ili poduzme akciju ističe nedostatak kulture kompromisa u Francuskoj i njezin top-down pogled na vlast.
Mnogi promatrači vjeruju da je Francuska dugo izbjegavala suočavanje s ekonomskom stvarnošću, povećavajući javne troškove, što je rezultiralo rastućim deficitom i dugom. Trenutnu krizu se smatra potrebnom kako bi zemlja suočila ekonomsku provaliju i donijela teške odluke o rezovima u državnoj potrošnji. Predviđa se da će svaka nova vlada suočiti s sličnim izazovima kao Barnier i na kraju neće uspjeti riješiti osnovne probleme.
Ukupno, tekst ističe duboku političku krizu u Francuskoj, pogoršanu ideološkim podjelama, odbijanjem suočavanja s ekonomskom stvarnošću i nedostatkom kompromisa u donošenju odluka. Situacija se vidi kao nužno obračunavanje za zemlju kako bi donijela teške odluke o svojoj ekonomskoj budućnosti.
Za više informacija pročitajte na BBC
