U filmu “Civil War” Alex Garlanda
prikazan je građanski rat u postavljenoj bliskoj budućnosti. Film je kritiziran zbog nedostatka političkog stava, no filmski kritičar Kristoffer Viita tvrdi da namjerna dvosmislenost jača poruku filma.
Sadržaj filma
Fotograf Lee i novinar Joel, zajedno s starim kolegom i mladim fotografom, kreću prema Washingtonu D.C. u nadi da će intervjuirati predsjednika. Na putu dokumentiraju ratne zločine i sami su prijetnja smrću. Što se približavaju središtu vlasti, ludoća rata postaje sve teže shvatljiva. Film se šuška da je jedan od najskupljih filmova proizvedenih od ugledne nezavisne kompanije A24, s proračunom od oko 50 milijuna dolara, očitu u impresivnim eksplozijama, teškim vojnim helikopterima i zanimljivom dizajnu zvuka koji čini rat stvarnim. Vrijeme filma gotovo je nadrealno, izlazi tijekom godine američkih predsjedničkih izbora kada građanski rat izgleda kao logičan nastavak polarizirajućih informacija i kulturnih ratova posljednjih godina. Iznenadno, “Civil War” ne slijedi očekivani narativ karikiranih ruralnih Amerikanaca u MAGA kapama koji se bore protiv liberalne elite u New Yorku. Razlozi za rat nisu nikad objašnjeni, a ta neutralnost izazvala je nekontroverze online. Alex Garland, poznat po djelima poput “Plaže”, “Ex Machina” i “Annihilation”, nudi perspektivu SAD-a izvanjskog stanovišta, ističući dvosmislenost u krvavoj distopiji bez jasno definirane “dobre” i “loše” strane. Namjerna dvosmislenost jača poruku filma, prikazujeći teškoću čuvanja vlastite ljudskosti u svijetu bez kontrole. “Civil War” se izdvaja po hrabrom izboru izbjegavanja ideološkog populizma u korist sirove prisutnosti. Kroz ovaj film, Garland predstavlja strašnu viziju koliko je teško čuvati vlastitu ljudskost u svijetu na rubu kaosa.
Za više informacija pročitajte na svt
