Fronleichnam
Fronleichnam je katolički festival koji se slavi drugog četvrtka nakon Pedesetnice. Naziv se prevodi kao “Tijelo Gospodnje” i nikako nije povezan s leševima, kako neke krive interpretacije sugeriraju. To je blagdan u različitim saveznim državama u Njemačkoj i smatra se neradnim danom u određenim katoličkim regijama.
Festival obilježava Posljednju večeru Isusa, kad je s apostolima dijelio kruh i vino te ih proglasio tijelom i krvlju. To se ponavlja na katoličkim misama kroz Euharistiju, s posebnom proslavom na Fronleichnam kako bi se istakla prisutnost Kristova.
Podrijetlo blagdana
Podrijetlo blagdana seže u viziju augustinijke Julijane iz Liegea 1209. godine, koja je tijekom molitve vidjela crnu mrlju na Mjesecu, interpretirajući je kao znak potrebe za proslavom Euharistije. Nakon njezine smrti, papa Urban IV je uspostavio blagdan kao univerzalni crkveni festival. U nekatoličkim regijama, Fronleichnam se ne slavi među evangelikalnim kršćanima zbog drugačijeg razumijevanja Euharistije. Martin Luther je kritizirao festival tvrdeći da nema biblijski temelj, te je procesije smatrao idolatrijskima. Usred Reformacije, Fronleichnamsprozessionen postale su način za katolike da afirmiraju svoju vjeru protiv protestanata.
Fronleichnam rezultira velikim prometom, pri čemu je srijeda prije blagdana jedan od najprometnijih dana za putovanje. Mnogi iskorištavaju produženi vikend za kratko putovanje, kao i završetak praznika Pedesetnice u određenim regijama. ADAC upozorava na moguće kašnjenja na cestama, posebno na popularnim pravcima za odmor, u Austriji i Švicarskoj. Blagdan se podudara s sunčanim vremenom i toplim temperaturama, što mnoge privlači da putuju i uživaju u produženom vikendu.
Za više informacija pročitajte na spiegel
