Tragična smrt Håkana Svenssona
Håkan Svensson, 40-godišnji čovjek s poviješću suicidalnih misli, kroničnom bolesti i očajnom obitelji koja je molila za prisilnom skrbi, otpušten je iz bolnice. Uskoro nakon toga, oduzeo je vlastiti život. Unatoč brojnim fizičkim i mentalnim zdravstvenim problemima, uključujući dijabetes, gastrointestinalnu bolest, ADHD i rastuću mentalnu uznemirenost, Håkan je poslan kući unatoč izraženim suicidalnim namjerama. Njegova obitelj molila je zdravstveni sustav da ga ne otpusti, ali njihove molbe su ignorirane. Regija odgovorna za njegovu skrb izjavila je da je njegovo samoubojstvo bilo neizbježno, ističući tešku ravnotežu između zaštite pojedinaca i poštovanja njihove autonomije.
Istraživanja o skrbi za osobe sklone samoubojstvu
Istraživanja pokazuju da skrb za osobe sklone samoubojstvu često ne slijedi vlastite upozoravajuće protokole, s nedostatkom odgovarajućih procjena rizika i praćenja nakon otpuštanja. Većina Håkanovog liječenja pružana je u somatskom zdravstvenom okruženju, gdje procjene rizika od samoubojstva nisu toliko stroge kao u psihijatrijskoj skrbi. Suistovremena fizička i mentalna bolest dodatno otežava pružanje skrbi, povećavajući rizik od pacijenata koji propadnu kroz pukotine.
- Neadekvatne procjene rizika
- Nedovoljno praćenje nakon otpuštanja
- Obrasce nedovoljnog planiranja skrbi
Istraživačica samoubojstava Elin Fröding, nakon pregleda brojnih slučajeva pacijenata koji su se ubili unatoč kontaktu sa zdravstvom, uočila je slične obrasce nedostatnog planiranja skrbi, nedovoljnih procjena rizika, isključenja članova obitelji i nedostatka praćenja nakon otpuštanja. Ona kritizira trenutne procjene rizika od samoubojstva zbog nedostatka potpore temeljene na dokazima. Håkanov otac, Tomas Nordblad, ostao je s trajnim pitanjima o tome što bi bilo da je zdravstveni sustav poslušao njihove zabrinutosti.
Važnost traženja pomoći u slučaju teške mentalne uznemirenosti
Tekst ističe važnost traženja pomoći u slučaju teške mentalne uznemirenosti, suicidalnih misli ili planova samoubojstva. Pruža kontaktne informacije za organizacije koje pružaju podršku i pomoć, uključujući:
- Mind Suicide Helpline
- Bris (Prava djece u društvu)
- Jourhavande Medmänniska (Dežurni suosjećajni čovjek)
- Jourhavande Präst (Dežurni svećenik)
- Vårdguiden (Vodič za zdravstvo)
Tomas Nordblad dijeli svoju priču ne samo zbog Håkana, već i kako bi spriječio da se slične tragedije dogode drugim obiteljima.
Za više informacija pročitajte na svt
