Tijekom sastanka između kancelara Olafa Scholza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona
Fokus je bio na europskoj budućnosti, njemačko-francuskoj suradnji te implikacijama mogućeg drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, pažnju je privukla Scholzova izjava o trenutnom njemačkom sporu oko pružanja vojne pomoći Ukrajini.
Scholz je optužio svoje protivnike za laži i kritizirao njihov prijedlog financiranja predložene pošiljke oružja u vrijednosti od tri milijarde eura putem proračunskih prilagodbi, ne navodeći gdje bi se rezovi napravili. Zagovarao je izuzetak od pravila o ograničenju duga, ističući proračunski manjak od 26 milijardi eura za 2025. godinu, s stvarnim deficitom od 15 milijardi eura nakon odbitka neiskorištenih sredstava. Scholz je naglasio potrebu rješavanja kako financirati te izdatke, uključujući dodatna tri milijarde eura za Ukrajinu, navodeći da ne činiti to znači obmanjivanje javnosti.
Scholzov eskalirajući sukob s drugim strankama
Oko pitanja pomoći Ukrajini, posebno optužba za nepoštenje, također je istaknut tijekom razgovora u Parizu. Kritizirao je nedostatak rasprava prije izbora o financijskoj odgovornosti te potrebu za transparentnošću u vezi s izvorima financiranja. Podržavajući Scholzov stav, ministar obrane Boris Pistorius predložio je financiranje paketa oružja putem iznimke od duga, ističući nužnost dodatne opreme i streljiva za obrambene sustave. Prijedlog Pistoriusa usklađen je s početnom propozicijom Zelenog ministra vanjskih poslova Annalene Baerbock o proračunskim prilagodbama, koja je kasnije odbijena u korist pristupa temeljenog na zajmu.
Potencijalna potreba za zajmom kako bi se financirao novi paket oružja zahtijevala bi parlamentarnu odluku o suspenziji pravila o ograničenju duga, potez koji se suočava s oporbom Unijine stranke zbog potrebe za njihovim glasovima. Unatoč malim izgledima za uspjeh ovog pristupa, opcija proračunskih prilagodbi vjerojatno bi dobila više podrške od Unije. Neslaganje oko financiranja pomoći Ukrajini odražava širu debatu unutar njemačke vlade o fiskalnoj politici, transparentnosti i raspodjeli resursa, pri čemu Scholzove optužbe za nepoštenje dodaju kontroverzan element u raspravu.
Za više informacija pročitajte na spiegel
