Utjecaj požara na koncentraciju CO₂
Prošle godine, požari su značajno doprinijeli masovnom povećanju koncentracije CO₂ u atmosferi. Satelitska mjerenja su pokazala da su uz sagorijevanje fosilnih goriva poput nafte, plina i ugljena, neuobičajeno snažni požari intenzivirali trend, što je izvijestio britanski Met Office.
Tropske šume posebno su pohranile manje CO₂ nego u prethodnim godinama, što se pripisuje vrućim i suhim uvjetima u mnogim regijama diljem svijeta, djelomično povezanim s prirodnim vremenskim fenomenom El Niño i posljedicama klimatske krize.
Posljedice požara na globalno zagrijavanje
Požari u različitim regijama poput Amazone, SAD-a, Arktika i dijelova Azije oslobađaju velike količine CO₂ otpuštanjem ugljičnog dioksida pohranjenog u drvu u atmosferu, što dodatno pridonosi globalnom zagrijavanju. Na primjer, oko trećine emisija stakleničkih plinova Kalifornije u 2020. godini pripisuje se požarima.
Drugi problem su čestice sa čađom koje oslobađaju ovi veliki požari, koje mogu zagrijati stratosferu lokalno zbog svoje tamne površine. Te čestice mogu imati jači klimatski utjecaj u stratosferi u usporedbi s nižim nadmorskim visinama. Na zemlji, poput Arktičkog leda, čađ također doprinosi daljnjem zagrijavanju, što dovodi do povećanog otapanja morskog leda.
Podaci sa opservatorija Mauna Loa na Havajima zabilježili su porast razine atmosferskog CO₂ na 427 dijelova na milijun u 2024. godini, najviši u posljednjih 14 milijuna godina. U svibnju tekuće godine, ta vrijednost bi mogla premašiti 430 dijelova na milijun po prvi put. Osim toga, globalna prosječna temperatura dosegnula je novi rekord, premašujući prag od 1,5 stupnjeva postavljen Pariskim sporazumom, iako istraživači napominju da to još ne ukazuje na trend.
Za više informacija pročitajte na spiegel
