Južnokorejski predsjednik pokušao proglasiti ratno stanje
Nakon što je južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol pokušao proglasiti ratno stanje, glavna sindikalna federacija zemlje pozvala je na “neodređeni opći štrajk” dok predsjednik ne podnese ostavku, pozivajući se na “iracionalnu i nedemokratsku mjeru.” Najveća oporbena stranka također je zatražila Yoonovu ostavku. Yoon je kasnije objavio povlačenje ratnog stanja nakon parlamentarnog glasovanja koje je jednoglasno zatražilo njegovo poništenje. Ustav propisuje da se ratno stanje mora ukinuti ako većina od 300 mjesta u parlamentu to zahtijeva, pri čemu oporba drži tu većinu.
Konflikt oko proračuna između stranaka
Spor oko proračuna između Yoonove stranke Narodnog pokreta i glavne oporbene snage, Demokratske stranke, prethodio je proglašenju ratnog stanja, što je izazvalo zabrinutost na međunarodnoj razini. Ratno stanje u Južnoj Koreji donosi značajna ograničenja političkih sloboda i sastavljen je na način koji se može koristiti protiv političkih protivnika. Yoonov dekret zabranio je sve političke aktivnosti, uključujući one Narodne skupštine, lokalne vijeća, stranke i udruženja, kao i skupove i demonstracije. Također je zabranio akcije usmjerene na svrgavanje demokratskog sistema, poput lažnih vijesti, manipulacije javnim mnijenjem i propagande, ne pružajući specifične definicije. Naredba o ratnom stanju također je kontrolirala sve medije i publikacije, te zabranila štrajkove, obustave rada i skupove koji potiču društveni kaos, ponovno ne precizirajući što se smatra poticanjem.
Bijela kuća je izrazila olakšanje zbog Yoonovog povlačenja, navodeći da su SAD zadovoljne što je promijenio smjer i poštovao glasovanje parlamenta. Situacija u Južnoj Koreji istaknula je krhku ravnotežu između demokracije i autoritarizma, te potrebu za odgovornošću i transparentnošću u političkim odlukama.
Za više informacija pročitajte na spiegel
