Izbor jezika u međunarodnim odnosima
Izbor jezika, posebno u kontekstu zajedničkih konferencija za tisak Švedske i Finske, ima važnost u odnosima između ove dvije zemlje, prema Johanu Strangu, profesoru nordijskih studija na Sveučilištu u Helsinkiju. Unatoč švedskom jeziku kao drugom službenom jeziku Finske, često se koristi engleski na ovim događajima. Strang ističe važnost jezika i njegov utjecaj na to koliko dobro Šveđani, primjerice, upoznaju trenutnog finskog predsjednika. On sugerira da govoriti švedski u takvim situacijama zahtijeva više hrabrosti nego vještine.
Utjecaj vještine švedskog jezika
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako su švedske vještine najjače unutar finske obrambene snage. U poslovnim okruženjima, vještina švedskog postaje važnija kako osoba napreduje u hijerarhiji, ističući njegovu važnost u neformalnim interakcijama. Unatoč švedskom kao drugom službenom jeziku Finske, mnogi finski donositelji odluka imaju problema s njim, što potencijalno utječe na dinamiku moći prilikom suradnje s njihovim švedskim kolegama.
U simboličnom primjeru, Strang ističe kako je finska premijerka Sanna Marin govorila engleski na konferenciji za tisak u Stockholmu s njenom švedskom kolegicom, naglašavajući vodeću ulogu Finske u njihovoj zajedničkoj aplikaciji za NATO. Slično tome, jednakost u engleskim vještinama obiju strana uspostavlja ravnotežu moći. Stoga, pronalaženje zajedničkog jezika u kojem su obje strane jednako vješte, poput engleskog, može služiti kao balansirajući ili demokratizirajući faktor u međuzemaljskim interakcijama. Time se ističe složena interakcija između jezika, dinamike moći i izgradnje odnosa u međunarodnom kontekstu.
Za više informacija pročitajte na svt