Amos Hochstein, posebni izaslanik SAD-a za Bliski Istok
Putovao je u Beirut kako bi razgovarao o mogućem primirju između Hezbolaha i Izraela. Među libanonskim narodom vladao je miks optimizma i zabrinutosti, s nekima koji su se emocionalno iscrpili i očajavali za krajem sukoba. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izrazio je sumnje u mogućnost trajnog mira, istaknuvši potrebu za kontinuiranom akcijom protiv Hezbolaha.
Libanonski dužnosnici prenijeli su pozitivne napretke u pregovorima o primirju, s nadom da će omogućiti raseljenim stanovnicima s obje strane da se vrate kući. Unatoč optimizmu, neki Libanonci, poput izvršnog kuhara Khodora Eidoa, sumnjali su u pregovore vlade i sumnjali u skrivene motive. Uvjeti primirja, uključujući izraelski zahtjev za jednostranim akcijama protiv Hezbolaha, izazvali su zabrinutost i doveli do odbijanja od strane Libanona.
Dok su neki ostali skeptični glede učinkovitosti pregovora, postojao je osjećaj da bi trenutak mogao biti pravi za diplomaciju, s obzirom na unutarnje pritiske u Izraelu i gubitke koje je pretrpio Hezbollah. Potencijalni sporazum o primirju uključivao bi Izraelovu povlačenje južno od Plave linije i Hezbollahovo povlačenje na sjever od rijeke Litani, s libanonskom vojskom raspoređenom između njih. Pitanje odbora za praćenje primirja, u kojem je Izrael želio uključiti Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku, bilo je još jedna točka spora.
Kontinuirani sukob u Libanonu rezultirao je značajnim žrtvama s obje strane, pri čemu su Izrael i Hezbollah izvodili napade preko granica. Prethodni pokušaji primirja spriječeni su eskalacijom nasilja, izazivajući zabrinutost glede izvodljivosti trajnog mirovnog sporazuma. Nedavni niz izraelskih napada u Libanonu pojačao je hitnost primirja, s predgrađima Beiruta koja su pretrpjela značajnu štetu. Pregovori o primirju imaju za cilj okončati nasilje i pružiti olakšanje ratom pogođenim područjima, ali ishod ostaje neizvjestan dok se obje strane i dalje upuštaju u sukobe.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
