Međunarodni sud pravde (ICJ) i slučajevi Armenije i Azerbejdžana
Međunarodni sud pravde (ICJ) je objavio da ima nadležnost za razmatranje slučajeva koje su protiv njih podnijeli Armenija i Azerbejdžan. Nakon sukoba oko Nagorno-Karabakha 2020. godine, obje zemlje su podnijele anti-diskriminacijske slučajeve jedna protiv druge pred ICJ, optužujući se za kršenje Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.
- Armenija optužuje Azerbejdžan za etničko čišćenje.
- Azerbejdžan optužuje Armeniju za govor mržnje i rasističku propagandu.
Hitni nalozi i odluke ICJ-a
ICJ je izdao hitne naloge u prosincu 2021., pozivajući obje zemlje da spriječe poticanje i promicanje rasne mržnje. Sud je pregledavao zahtjeve obje zemlje i odbacio prigovore koje je Azerbejdžan iznio protiv slučaja Armenije, dok je suzio obim slučaja Azerbejdžana na razmatranje incidenata nakon rujna 1996. godine.
Armenija se vratila ICJ-u nakon što su azerbejdžanske snage zauzele Nagorno-Karabakh u rujnu 2023., što je dovelo do toga da većina etničke armenske populacije bježi u Armeniju. Sud je naredio Azerbejdžanu da omogući etničkim Armencima da se vrate u enklavu. Azerbejdžan je izjavio svoju posvećenost osiguravanju sigurnosti svih stanovnika, bez obzira na nacionalno ili etničko podrijetlo.
Iako su nalozi ICJ-a obvezujući, sud nema mehanizme za provedbu. Nije specificirano kada će se održati sljedeće rasprave u slučajevima, a konačna presuda o meritumu može trajati godinama. Ongoingi spor između Armenije i Azerbejdžana oko Nagorno-Karabakha ostaje složeno i kontroverzno pitanje koje će nastaviti obraditi međunarodna zajednica preko pravnih kanala na ICJ-u.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
