Napetosti između Izraela i Irana
Napetosti između Izraela i Irana se povećavaju, s Sjedinjenim Državama koje podržavaju Izrael kao svog saveznika. Regionalni saveznici Irana, poput jemenskih Hutija, izvode napade na brodove povezane s Izraelom u znak solidarnosti s Palestincima i u protestu protiv Izraelovih akcija u Gazi. Nakon atentata na vođu Hezbolaha Hassana Nasrallaha od strane Izraela, prijetnje se razmjenjuju diljem regije, s Hutijama u Jemenu upozoravajući na nastavak napada sve dok Izrael ne prestane s napadima na Libanon i Gazu. Unatoč neprekidnim napadima Irana i njegovih saveznika, izraelski obrambeni sustavi većinom su ih presreli, uz minimalnu štetu. Ovo umanjivanje štete od strane Izraela smatra se pozitivnim znakom, jer smanjuje pritisak za protunapad i podupire potrebu za primirjem.
Napadi na naftna postrojenja
Jedna ključna poluga za Iran i njegove saveznike su naftne postrojenja u regiji. Napad na ta postrojenja može poremetiti globalnu opskrbu naftom i imati ekonomske posljedice. Hutije su prethodno ciljale saudijska naftna postrojenja Saudi Aramca, utječući na globalnu proizvodnju nafte. Iračke naoružane skupine također su prijetile ciljanjem američkih baza u regiji ako SAD sudjeluje u bilo kakvom protuudaru protiv Irana. Iranske prijetnje seže do država koje dopuštaju Izraelu korištenje svojeg zračnog prostora ili baza za napade protiv Irana, navodeći da bi njihova kritična infrastruktura bila meta u odgovoru.
Iako iračke naoružane skupine možda nemaju sposobnosti udariti na Izrael iz daljine, skupine poput Hezbollaha imaju globalnu mrežu i sposobnost udaranja na izraelske ciljeve izvan granica. Hutijima je uspjelo izvršiti raketni udar koji je dosegnuo središnji Izrael, uzrokujući manje ozljede i stvarajući osjećaj nesigurnosti u Izraelu. Unatoč presretanju nekih raketa, zatvaranje tjesnaca Bab al-Mandeb od strane Hutija ostaje značajan utjecaj u njihovim dosadašnjim napadima.
Sveukupno, prijetnje i napadi Irana i njegovih saveznika, posebno Hutija, stvorili su osjećaj nesigurnosti u Izraelu, potencijalno dovodeći do potrebe za primirjem kako bi se izbjeglo eskaliranje u punokrvni rat s pogubnim posljedicama za regiju i globalnu ekonomiju.
Za više informacija pročitajte na aljazeera