Pregovori o primirju između Hamasa i Izraela
Traju od studenog, ali bez značajnog napretka. Hamas inzistira na prestanku svih neprijateljstava, oslobađanju palestinskih zatvorenika i povratku raseljenih osoba na sjeveru Gaze svojim domovima. Međutim, Izrael oklijeva pristati na te uvjete, s premijerom Benjaminom Netanyahuom priznajući da želi samo “djelomičan” sporazum radi povratka izraelskih talaca. Različite zemlje, uključujući Egipat, Katar i Sjedinjene Američke Države, posreduju, ali Izraelovo odbijanje zaustavljanja rata na Gazi otežava napredak.
Vremenska crta pregovora
Pokazuje nekoliko pokušaja privremenih primirja, ali neslaganja oko oslobađanja zatvorenika i razoružanja Hamasa dovela su do raspada pregovora o primirju. SAD su stavile veto na više rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a kojima se tražilo primirje, iz straha da bi takvi potezi mogli ometati pregovore između ključnih strana.
Hamas je prihvatio prijedlog primirja koji su naveli Katar i Egipat, a koji uključuje oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike, distribuciju pomoći, obnovu Gaze i ukidanje blokade nametnute enklavi od 2007. Međutim, stručnjaci sumnjaju u spremnost Izraela da pristane na te uvjete jer izgleda da želi zadržati vojnu prisutnost na Gazi.
Situacija postaje složenija kako vojne akcije i pokušaji atentata, poput ubojstva vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu, pobuđuju strahove od eskalacije napetosti i mogućih povrataka unatrag u pregovorima. Navodni zahtjevi Benjamina Netanyahua, uključujući zadržavanje kontrole nad granicama Gaze i stvaranje sigurnosnih kontrolnih točaka, dodatno kompliciraju pregovore o primirju.
Unatoč nastojanjima SAD-a, Egipta i Katara da olakšaju rasprave, spremnost obje strane da postignu trajni sporazum o primirju ostaje neizvjesna. Hamas je pokazao fleksibilnost u svojoj spremnosti za pregovore nakon razgovora, ali navodno jačanje pregovaračkih pozicija Izraela ukazuje na daljnje izazove u postizanju značajnog rješenja sukoba.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
