Nedostatak naučnika u Njemačkoj
U Njemačkoj postoji sve veći nedostatak naučnika kao što je naznačeno anketom koju je provela Njemačka industrijsko-trgovačka komora (DIHK), s otprilike polovicom svojih obučnih tvrtki koje nisu mogle popuniti sva radna mjesta prošle godine. Taj nedostatak je dostigao rekordno nisku razinu, s više od trećine tvrtki koje su izvijestile da nisu primile nikakve prijave, što utječe na otprilike 30.000 tvrtki diljem zemlje. Nedostatak stručnih radnika počinje s naučnicima, predstavljajući prijetnju industrijskom sektoru zemlje, malim i srednjim poduzećima te općem prosperitetu. Mali poslovanja su posebno pogođena, pri čemu se industrije poput proizvodnje, ugostiteljstva, trgovine, prijevoza i građevinarstva suočavaju s najizazovnijim situacijama pri zapošljavanju naučnika.
Demografski pomak i uzroci nedostatka naučnika
Demografski pomak, pogoršan pandemijom COVID-19 koja je poremetila strukovno obrazovanje i pretrage posla, ključni je pokretač manjka naučnika. Tvrtke također pripisuju nedostatak interesa za naučničko zanimanje nedostacima u karijernom usmjeravanju u školama, zagovarajući veće naglašavanje ekonomske, financijske i STEM predmeta, kao i osnovnih vještina kao što su jezična kompetencija, volja za učenjem i profesionalno ponašanje. Unatoč nedavnom povećanju broja aplikacija za naučnička radna mjesta, još uvijek postoji 85.000 više radnih mjesta nego aplikacija, pri čemu se građevinarstvo, ugostiteljstvo, metalurgija, elektrotehnika, prodaja i logistika susreću s najvećim poteškoćama pri popunjavanju radnih mjesta.
Određena zanimanja poput razvoja softvera, stolarije, automobilskog mehaničarstva, vrtlarstva, slikarstva i lakiranja manje su konkurentna u smislu mogućnosti naučničkih prilika, dok područja poput skrbi o životinjama i umjetničkih profesija poput medijskog dizajna i tonskog inženjeringa pružaju manje prilike za buduće naučnike.
Tvrtke diversificiraju svoje strategije regrutiranja preko tradicionalnih metoda poput praksi i sajmova poslova, prelazeći na online platforme poput Instagrama, Linkedina, pa čak i TikToka i WhatsApp-a kako bi stupile u kontakt s potencijalnim naučnicima. Uz atraktivne pogodnosti poput ravne hijerarhije, modernih uređaja, financijskih poticaja i međunarodnih prilika, tvrtke sve više privlače naučnike iz inozemstva, posebice u industriji ugostiteljstva i prijevoza, unatoč jezičnim barijerama i birokratskim preprekama u procesima viza i boravišta.
Za više informacija pročitajte na spiegel
