Bojkot inauguracije
Nekoliko zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, većinu zemalja Europske unije, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i baltičke države, odlučile su ne poslati izaslanike na inauguraciju Vladimira Putina za njegov peti predsjednički mandat u Rusiji, pozivajući se na zabrinutost zbog nedostatka demokratske legitimnosti na izborima. Državni tajnik SAD-a izjavio je da ne smatraju izbore slobodnim i fer, ali priznaju Putina kao predsjednika Rusije. Ministar vanjskih poslova Litve naglasio je potrebu izolacije Rusije i njenog vođe, dok su Češka Republika, Njemačka i nekoliko drugih zemalja također naznačile da neće prisustvovati ceremoniji. Međutim, zemlje poput Francuske, Mađarske i Slovačke se i dalje očekuje da će poslati predstavnike.
Napetosti između Rusije i zapada
Svečanost prisege planirana je usred napetosti između Rusije i zapadnih zemalja, s Rusijom najavljujući taktičku vježbu nuklearnim oružjem i optužujući zapadne provokacije oko Ukrajine. Unatoč planiranim bojkotima, neke zemlje poput Francuske izrazile su želju da ne budu u ratu s Rusijom i nemaju namjeru tražiti promjenu režima u Moskvi. Francuska je kritizirala kontekst represije na ruskim izborima i organizaciju izbora na ukrajinskim teritorijima okupiranim od strane Rusije. Odnosi između Francuske i Rusije su se pogoršali kako je Francuska povećala svoju podršku Ukrajini, s predsjednikom Macronom čak sugerirajući mogućnost slanja trupa u Ukrajinu ako Rusija prijeti Kijevu.
Općenito, bojkot Putinove inauguracije ističe stalne napetosti između Rusije i zapadnih zemalja, posebno što se tiče ruskih postupaka u Ukrajini i zabrinutosti oko legitimnosti ruskih izbora. Odluka Francuske da prisustvuje ceremoniji unatoč kritikama izbornog procesa dodatno ističe kompleksnost i nijanse međunarodnih odnosa i geopolitike u regiji.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
