Najveće kvantno računalo Europske unije
Najveće kvantno računalo Europske unije trenutno se završava na Niels Bohr Institutu u Kopenhagenu, što označava kraj višegodišnjeg napornog rada brojnih pojedinaca.
Kvantna računala, koja se temelje na kvantnoj mehanici kako bi izvršavala više računalnih operacija istovremeno, sposobna su za izračunavanja izvan kapaciteta konvencionalnih računala.
Razvoj danskog kvantnog računala
Dansko kvantno računalo će imati 25 kvantnih bitova, što odgovara količini prisutnoj u kvantnom računalu u Švedskoj. Danska intenzivno ulaže u razvoj kvantnih računala, nadmašujući Švedsku u financijskoj predanosti. Postoji natjecanje za napredak kvantnih računala među nordijskim zemljama, iako je suradnja također prisutna u tom području.
- Kvantna mehanika omogućava objektima da istovremeno postoje u više stanja, a dok konvencionalna računala operiraju na bitovima postavljenima ili na 1 ili na 0, kvantna računala koriste kvantne bitove koji istovremeno mogu biti i 1 i 0.
- Kvantni bitovi osjetljivi su na vibracije, svjetlo i toplinu, što zahtijeva pažljivo održavanje njihovih kvantnih informacija. Dansko kvantno računalo koristi supra-vođeće materijale koji zahtijevaju ekstremno hladno okruženje da bi funkcionirali učinkovito.
- Istraživači u Danskoj surađuju s tvrtkom za vjetropogon kako bi istražili kako kvantna računala mogu ubrzati prijelaz na zelenu energiju.
- Kvantna računala pokazuju obećanje, posebno u složenim izračunima, iako njihova optimalna primjena još nije određena.
- Iako društvene koristi kvantnog računalstva možda trebaju vremena da se ostvare, istraživači poput Pera Delsinga su uvjereni u buduću korisnost kvantnih računala.
Za više informacija pročitajte na svt
