Europska kriza vrućinskih valova
Europa se suočava s sve intenzivnijim vrućinskim valovima koji uzrokuju ekstremni toplinski stres, s rekordnim brojem takvih dana u 2023. prema Europskoj uniji Copernicus klimatske nadzorne službe i Svjetskoj meteorološkoj organizaciji. Prošle godine je došlo do srpanjskog vrućinskog vala koji je pogodio značajan dio južne Europe, rezultirajući najvećim područjem u Europi izloženim jakom, vrlo jakom ili ekstremnom toplinskom stresu u jednom danu. Izvještaj je također istaknuo druge ekstremne vremenske događaje poput poplava, suša, oluja i požara.
Utjecaj na zdravlje ljudi
Univerzalni termalni klimatski indeks, korišten u studiji, uzima u obzir faktore poput vlage, brzine vjetra, sunčeve svjetlosti i topline koju emitiraju okolni prostori uz visoke temperature kako bi mjerio utjecaj na ljudsko tijelo. Dio Španjolske, Francuske, Italije i Grčke doživio je višestruke dane ekstremnog toplinskog stresa u 2023., što predstavlja poseban rizik za radnike na otvorenom, starije osobe i osobe s zdravstvenim stanjima. Smrtnost uzrokovana toplinom povećala se za otprilike 30 posto u Europi tijekom protekla dva desetljeća, s viškom smrtnosti zabilježenim tijekom ekstremnih vrućinskih valova poput onog u 2023.
- Rizici za specifične skupine stanovništva
- Povećana smrtnost zbog toplinskih valova
Globalno, prošli mjesec je bio najtopliji ožujak zabilježen, što ukazuje na dosljedan trend rastućih temperatura zbog emisija stakleničkih plinova. Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, s predviđanjima o još intenzivnijim i dužim vrućinskim valovima u budućnosti. Izvještaj ističe da će trenutne intervencije za ublažavanje vrućinskih valova uskoro biti nedovoljne kako bi se suočili s rastućim teretom zdravstvenih pitanja povezanih s toplinom, posebno uzimajući u obzir starenje populacije Europe i rastuću urbanizaciju. Nalazi ističu hitnu potrebu za proaktivnim mjerama kako bi se prilagodili i ublažili utjecaji ekstremnih vrućinskih događaja.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
