Potapanje gradskih tla u urbanim područjima Kine
Rasteći je problem zbog prekomjerne ekstrakcije podzemnih voda i brze urbanizacije. Istraživanja pokazuju da se gotovo polovica urbanih područja potapa brzinama većim od tri milimetra godišnje, s 16 posto potapanja od preko deset milimetara godišnje. Gradovi poput Pekinga i Šangaja doživjeli su značajan potapanje, pri čemu je Šangaj potonuo do tri metara tijekom proteklog stoljeća. Studija, analizirajući satelitska mjerenja 82 kineska grada od 2015. do 2022. godine, otkriva da je trećina urbanog stanovništva pogođena potapanjem tla. S procijenjenih 920 milijuna ljudi koji žive u urbanim područjima u Kini, oko 270 milijuna živi na potopljenoj zemlji.
Posljedice potapanja
U kombinaciji s porastom razine mora, predstavljaju prijetnju gusto naseljenim obalnim regijama, s otprilike četvrtinom zemlje koja bi trebala biti ispod razine mora sljedećih stoljeća, povećavajući rizik od poplava i oštećenja infrastrukture. Studija naglašava hitnu potrebu za unaprjeđenim zaštitnim mjerama i strogom kontrolom ekstrakcije podzemnih voda. Implementacija dugoročnog praćenja i praksi održivog upravljanja vodom, sličnih onima u japanskim gradovima poput Tokija i Osake, mogla bi pomoći u stabiliziranju stope potapanja tla u Kini.
Različiti faktori doprinose potapanju tla, uključujući ekstrakciju podzemnih voda, težinu zgrada, ekstrakciju nafte i plina te prirodne geološke faktore. Gradovi poput Venecije i Meksika također se suočavaju s problemima potapanja tla zbog sličnih razloga. Dok neka područja doživljavaju uzdizanje tla zbog oslobađanja težine iz glečera posljednjeg ledenog doba. Brza urbanistička ekspanzija Kine zahtijeva hitnu akciju kako bi se ublažili učinci potapanja tla i osigurala budućnost njezinih obalnih gradova.
Za više informacija pročitajte na spiegel
