Parlamentarni izbori u Hrvatskoj
Hrvatski premijer Andrej Plenković vjerojatno će ostati na vlasti nakon parlamentarnih izbora, pri čemu je njegova konzervativna stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i njezini saveznici osigurali 35,04% glasova. Iako nije apsolutna većina, Plenković bi mogao formirati koaliciju s manjim strankama i predstavnicima etničkih manjina. Ljevičarsko-liberalna opozicijska koalicija Rijeke pravde, predvođena Socijaldemokratskom strankom (SDP) blisko povezanom s predsjednikom Zoranom Milanovićem, zauzela je drugo mjesto s 25,08% glasova, dok je nacionalistička stranka Domovinski pokret zauzela treće mjesto s 9,58% glasova. Ostale stranke poput Možemo i konzervativno-desne populističke koalicije pod vodstvom Stranke mosta također su ušle u parlament.
Plenković, na vlasti od 2016., predstavlja se kao prozapadni i proeuropski političar, iako ga kritičari optužuju za održavanje koruptivnih mreža u državi i administraciji. Tijekom svog mandata, izgubio je 30 ministara zbog korupcijskih skandala, a njegova nedavna kontroverzna imenovanja lojalnih tužitelja čini se da signalizira odstupanje od borbe protiv korupcije i europske suradnje. Predsjednik Milanović, pokušavajući postati premijer koji vodi vladu SDP-a, iskoristio je optužbe za korupciju protiv HDZ-a. Poznat po populistčkim retorikama i povezanosti s ekstremnom desnicom, Milanovićev stav o sukobu između Ukrajine i Rusije kontrira s Plenkovićevim.
Izbori su imali gotovo rekordan odaziv, s 50,6% sudjelovanja dva i pol sata prije zatvaranja birališta, nadmašujući ukupan odaziv s prethodnih izbora 2020. Službeni rezultati se očekuju idući tjedan, oblikujući budućnost političke scene Hrvatske pod vodstvom ili Plenkovića ili nove koalicijske vlade koju vodi SDP Milanovića.
Za više informacija pročitajte na spiegel
