San o brzoj željezničkoj mreži Europe
San o željezničkoj mreži visokih brzina koja bi povezala gradove Europe postaje sve bliži stvarnosti. Europska unija ulaže u tehnologiju Hyperloopa i otvorila je najdužu testnu stazu u Nizozemskoj. CEO tvrtke Hyperloop Sweden, Thomas Dahlgren, zamislio je budućnost u kojoj će putovanje između Stockholma i Gothenburga trajati samo 40 minuta u magnetički lebdećim kapsulama koje jure kroz vakuumske cijevi. Ove kapsule potencijalno bi mogle putovati brzinom većom od 1000 kilometara na sat zbog odsutnosti zračnog otpora, čineći ih energetski učinkovitijima od zrakoplova.
Testna staza u Nizozemskoj
420-metarska testna staza u Europskom centru za Hyperloop u Nizozemskoj spremna je za tvrtke koje žele testirati svoje prototipove. Investicija Europske komisije u ovaj projekt usklađena je s ciljem EU-a da do 2050. postigne nula emisija ugljičnog dioksida u prometu i postigne brže i učinkovitije međuzemno putovanje unutar EU-a. Tehnologija obećava povećati povezanost između zajednica i čak proširiti urbanizaciju između gradova.
Međutim, što su kapsule brže, to su veći tehnički izazovi. Jonas Åkerman, istraživač održive prometnice na Kraljevskom institutu za tehnologiju, ističe da održavanje sigurnosti pri takvim visokim brzinama predstavlja značajan izazov. Unatoč tim izazovima, zemlje poput Italije, Austrije, Poljske, Kine, Južne Koreje i Indije također ulažu u razvoj tehnologije Hyperloopa. Iako postoji uzbuđenje oko potencijala Hyperloopa kao futurističkog načina prijevoza, neki stručnjaci poput Åkermana vjeruju da bi mogao završiti kao projekt prestiža umjesto široko rasprostranjeno rješenje za prijevoz. Unatoč tome, razvoj tehnologije Hyperloop ostaje fascinantan i ambiciozan pothvat s potencijalom da transformira način putovanja ljudi u budućnosti.
Za više informacija pročitajte na svt
