Tajlandova ekonomska kriza
Tajland se suočava s rastućom ekonomskom krizom, visokim kućnim dugom, niskom produktivnošću i lošim obrazovanjem što doprinosi ekonomskim poteškoćama zemlje. Zamka srednjeg prihoda sprječava rast Tajlanda, sa slaboplaćenim radnicima koji se bore da napreduju na ekonomskoj ljestvici. Unatoč oporavku sektora turizma, ekonomija Tajlanda zaostaje za regionalnim susjedima, s sporim rastom i ograničenim izgledima za poboljšanje u bliskoj budućnosti.
Mjere premijera Sretthe Thavisina
Premijer Srettha Thavisin je priznao ekonomsku krizu i predložio različite mjere za poticanje ekonomije, uključujući isplate gotovine, proširenje ulaska bez vize te legalizaciju casina. Međutim, ove akcije su naišle na kritike od strane ekonomista i političkih suparnika koji ih smatraju neučinkovitima ili beskorisnima. Srettha se također sukobio s Bankom Tajlanda oko kamatnih stopa i ekonomske politike, što dodatno pridonosi neizvjesnosti oko ekonomske budućnosti Tajlanda.
Nedostatak ulaganja u obrazovanje i obuku vještina, zajedno s ograničenom sposobnošću engleskog jezika, ostavio je radnu snagu Tajlanda nedovoljno opremljenom za zahtjeve digitalne ere. Globalne ekonomske sile, poput usporavanja Kine i geopolitičkih sukoba, dodatno su otežale konkurentnost Tajlanda. Svjetska banka ističe potrebu za temeljnim ekonomskim reformama i ulaganjima u obrazovanje kako bi se poboljšali ekonomski izgledi zemlje.
Za obične Tajlanđane poput Kridsada Ahjeda i Hoo Saengbaida, ekonomska kriza znači borbu da svakodnevno sastave kraj s krajem. S padom prihoda i neizvjesnošću u zraku, mnogi gube povjerenje u sposobnost vlade da se nosi s ekonomskim izazovima koji tište zemlju. Dok se Tajland bori sa svojim ekonomskim nevoljama, potreba za značajnim reformama i dugoročnim ulaganjima u obrazovanje i obuku vještina postaje sve hitnija kako bi se probilo iz zamke srednjeg prihoda i osigurala svjetlija ekonomska budućnost za sve svoje građane.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
