Francuski predsjednik Emmanuel Macron
u početku je nastojao riješiti sukob između Rusije i Ukrajine diplomatskim putem, ističući važnost neponižavanja Moskve i uspostavu europskog sigurnosnog poretka koji uključuje Rusiju. Međutim, Macron je kasnije prešao na agresivniju vanjsku politiku, sugerirajući uporabu zapadnih trupa u borbi protiv Rusije na terenu, što je izazvalo nezadovoljstvo ruskog predsjednika Vladimira Putina i glavnih saveznika Ukrajine.
Promjena u Macronovom pristupu
može se pripisati borbama Ukrajine na bojištu, uključujući manjak vojnih snaga i amunucije, kao i odgođenu vojnu podršku Sjedinjenih Američkih Država. Postoje zabrinutosti da bi ruska agresija mogla premašiti teritorij Ukrajine i proširiti se na druge regije poput Moldavije, Južnog Kavkaza i Sahela. Dodatno, Francuska je sve više postala meta ruskih hibridnih ratova, posebice u obliku kibernetičkih napada i kampanja dezinformacija.
Promjena u Macronovom pristupu također odgovara njegovom cilju promicanja europske strategijske autonomije od Sjedinjenih Američkih Država, posebno uoči mogućeg drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa. Brige o pouzdanosti američkih sigurnosnih jamstava potaknule su Macrona da istakne potrebu da europske zemlje preuzmu veću odgovornost za vlastitu obranu. Macronova retorika usklađena je s istočno i središnjoeuropskim zemljama, koje su tradicionalno smatrale da su zapadnoeuropski članovi NATO-a, uključujući Francusku, preblagonakloni prema Rusiji.
Unatoč tome što je Macronovo spominjanje slanja zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu većinom odbijeno od strane većine saveznika NATO-a, zemlje istočne i središnje Europe, poput baltičkih država i drugih u bližem susjedstvu s Rusijom, pozdravile su Macronov oštriji stav prema Ukrajini. Macronova promjena bila je vidljiva u njegovom govoru na sigurnosnoj konferenciji u Bratislavi, gdje je priznao da Francuska nije prošlosti ispravno slušala zabrinutosti zemalja u blizini Rusije i Ukrajine. Ovaj promjena u stavu ne samo da je dobila podršku istočne i središnje Europe, već ima za cilj ojačati Europu u cjelini i promovirati veću strategijsku autonomiju od Sjedinjenih Američkih Država.
Za više informacija pročitajte na aljazeera
